Premda je već niz godina stočni fond u Europskoj uniji (EU), odnosno krave, svinje pa i pilići, bio čestim predmetom rasprava o tome kako smanjiti ugljične emisije koje proizlaze iz njihova uzgoja, čini se da nova strategija Europske komisije mijenja paradigmu.
U Strasbourgu je predstavljena strategija razvoja stočnog fonda koja se prilijepila na cilj koji je praktično postao sveprisutan u dokumentima koji izlaze iz Bruxellesa, a to je sigurnost i strateška autonomija EU-a.
Tako, primjerice, odvođenje stoke na pašnjake postaje način sprečavanja napuštanja zemlje na istočnom krilu EU-a, proizvodnja hrane prerasta u geopolitičku pripremljenost, a čitav sektor koji je odgovoran za dvije trećine ugljičnih emisija u europskoj poljoprivredi više se ne doživljava kao problem kojim treba upravljati već kao vrijednost koju treba braniti.
“Stočni fond nije samo stvar poljoprivrede. To je stvar konkurentnosti, sigurnosti hrane, europske budućnosti…“, rekao je novinarima izvršni dopredsjednik Europske komisije za koheziju i reforme Raffaele Fitto.
Povjerenik za poljoprivredu Christophe Hansen ističe da je europska poljoprivreda uspješna priča koja održava sedam milijuna radnih mjesta i kreira godišnje 400 milijardi eura. No, sada je sve veći problem to što je stočni fond sve manji, a prazna zemlja, pogotovo na istoku EU-a, postaje sigurnosni problem.
Prije samo pet-šest godina u EU je bila živa rasprava treba li smanjiti broj grla zbog zaštite prirode i borbe protiv klimatskih promjena.
U Nizozemskoj bilo je planova za smanjenje za trećinu, u Irskoj se razmatralo ubijanje 200 tisuća krava radi postizanja klimatskih ciljeva.
Foto: Pixabay.com/Ilustracija
Zadnjih godina je raslo nezadovoljstvo među europskim farmerima oko sve većih zahtjeva vezanih za dušik, metan i pesticide, a krava je postala simbol svega što ne valja u europskom stočarstvu.
Čini se da je Europska komisija shvatila da stvari ne mogu tim putem dovesti do pozitivnih rezultata, pa u novoj strategiji nije pitanje ima li Europa preveliki stočni fond već se ističe da premali broj postaje prijetnja.
Metan čini većinu emisija u stočarstvu i način na koji se količine računaju je bio sporan godinama.
Taj plin stvara puno više topline no ugljični dioksid, no i nestaje unutar desetljeća dok ugljični dioksid ostaje stoljećima.
Nova strategija se ne fokusira na ciljanu količinu emisija metana već na mjerenje putem kojeg se kani nagraditi farmere koji prilagođavaju način prehrane stoke ili se fokusiraju na uzgoj stoke s manjim emisijama.
Ideja je da je plin iz kravljih crijeva prirodan dio ugljičnog ciklusa, a ne isto što i emisije iz fosilnih goriva.
Da stvar ne bude jednostavna, javile su se i neke organizacije za zaštitu okoliša kojima se ne sviđa promjena pristupa Bruxellesa i navode da metan zagrijava planet neovisno je li dolazi od krava ili iz plinovoda.
Stočarstvo u EU treba investicije od 18 milijardi eura koje samo ne može proizvesti, pa bi novi pritisci ili zahtjevi samo ugušili sektor koji ima tanke marže i sve stariju radnu snagu, upozorava strategija.
Think-tank Farm Europe je nazvao strategiju početkom oživljavanja sektora nakon godina negativnih poruka iz Bruxellesa.
Problem ipak ostaje što se ne daje jasan odgovor na pitanje može li EU smanjiti emisije u poljoprivredi bez smanjivanja stočnog fonda. Klimatski savjetnici kažu da ne može i sugeriraju Europskoj komisiji da smanji broj životinja, potakne prijelaz više na biljnu prehranu, oporezuje emisije s farmi i dokine subvencije za one čija proizvodnja najviše doprinosi emisijama.
Pročitajte još:
Strategija ništa od toga ne predlaže. A da bi se djelovalo na prehrambene navike Bruxelles se oslanja na promotivne kampanje koje zagovaraju kupnju europskog mesa i mliječnih proizvoda.
“Mi ne namećemo način prehrane. Mi promičemo mogućnosti izbora”, poručuje, kako prenosi Politico, povjerenik Hansen.
