Više hektara pod pšenicom i suncokretom, manje pod sojom

Prema najnovijim procjenama Državnog zavoda za statistiku (DZS), u 2026. godini došlo je do promjena u strukturi zasijanih poljoprivrednih površina u Hrvatskoj. Istodobno, domaći ratari upozoravaju na sve teže uvjete poslovanja zbog niskih otkupnih cijena i neisplativosti proizvodnje.

Površina zasijana uljanom repicom u 2026. je u usporedbi s godinom prije veća za 7.000 hektara, odnosno 36,8 posto, i iznosila je 26.000 hektara, a povećana je i procijenjena površina suncokreta, za 19,4 posto, šećerne repe, za 7,1 posto, te pšenice, za 3,2 posto.

Pod pšenicom je ukupno 161.000 hektara, dok je lani bilo 156.000 hektara. Suncokret je ove godine na površini od 80.000 hektara, a šećerna repa na 8.000 hektara.

S druge strane, površina zasijana sojom manja je za 4.000 hektara u odnosu na godinu prije, odnosno za 4,9 posto, i iznosila je 78.000 hektara.

Istodobno je površina pod kukuruzom manja za 0,8 posto. Dakle, kukuruz je ove godine na površini od 260.000 hektara.

Statističari navode da je zasijana površina krumpira ostala na prošlogodišnjoj razini, 7.000 hektara.

Iako podaci DZS-a pokazuju povećanje površina pod pojedinim ratarskim kulturama, Hrvatska poljoprivredna komora (HPK) upozorava da veći obujam proizvodnje ne znači i veću isplativost zbog niskih otkupnih cijena i rastućih troškova.

Podsjećamo, jučer je HPK priopćila da je trenutačna situacija u ratarstvu alarmantna te da zahtijeva sustavan i brz zaokret prema podizanju konkurentnosti i zaštiti domaće primarne proizvodnje.

Izrazili su nezadovoljstvo trenutačnim otkupnim cijenama na domaćem tržištu. Naime, cijene su čak 30 posto niže od burzovnih cijena na Pariškoj burzi (MATIF).

Svoja zapažanja predstavili su na sastanku u Osijeku na kojem su uz predstavnike HPK-a sudjelovali predstavnici Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, otkupljivača žitarica, Hrvatske gospodarske komore (HGK) i Hrvatske udruge poslodavaca (HUP).

“Kako bi potkrijepili svoje tvrdnje o neodrživosti sadašnje proizvodnje, HPK je prezentirala službenu kalkulaciju proizvodnje pšenice koju je izradio Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek (FAZOS). Navedena znanstvena i stručna analiza jasno pokazuje da domaći proizvođači u trenutačnim okolnostima ostvaruju izravan gubitak između 30 i 40 eura po hektaru”, naveli su u priopćenju.

Podaci pokazuju da hrvatski poljoprivrednici prilagođavaju strukturu sjetve tržišnim i proizvodnim uvjetima. Ipak, upozorenja Hrvatske poljoprivredne komore o gubicima u proizvodnji pšenice i niskim otkupnim cijenama ukazuju na potrebu za mjerama koje će osigurati održivost domaće ratarske proizvodnje.