Zagreb je prvi dan gotovo potpune obustave javnog prijevoza završio bez najavljivanog prometnog kolapsa, ali i bez odgovora na pitanje koliko je štrajk zapravo stajao. Na izvanrednoj konferenciji za novinare održanoj u ponedjeljak poslijepodne gradonačelnik Tomislav Tomašević te predsjednici uprava Zagrebačkog holdinga i ZET-a Ivan Novaković i Marko Bogdanović iznijeli su podatke o broju radnika koji su se odazvali štrajku i uslugama koje su se ipak pružale.
Najviše radnika odazvalo se iz ZET-a i Čistoće no ako se zbroje sve službe i podružnice, danas je radilo 52 posto zaposlenika gradskih službi.
Konkretne financijske procjene štete još nema, ali Tomašević je rekao da je financijska šteta zanemariva, ako se gledaju prihodi ZET-a od prodaje karata.
„Oko 90 posto prihoda ZET-a dolazi iz gradskog proračuna, a samo deset od prodaje karata, znači većina prihoda dolazi od građana i to je jedan od razloga zbog kojeg se u ovoj situaciji moramo ponašati odgovorno.“, izjavio je Tomašević. Dnevni gubitak je, prema procjenama predsjednika Uprave ZET-a Marka Bogdanovića oko 50 tisuća eura.
Najveći dio ekonomskog troška ostaje izvan poslovnih knjiga gradskih tvrtki jer ga kroz skuplji prijevoz, kašnjenja i izgubljeno vrijeme plaćaju građani i njihovi poslodavci.
Tomašević je na konferenciji izjavio da posljedice još nije moguće precizno zbrojiti.
„Mi danas ne znamo što se sve u Zagrebu dogodilo. Ne znamo kakve su štete potencijalno nastale jer je možda neki liječnik zakasnio na posao, medicinska sestra ili policajac“, rekao je, dodajući da se to izravno tiče i sigurnosti građana.
Nestalo 400.000 putovanja, a ne 400.000 karata
Na zagrebačke ulice tijekom prve smjene izašla su dva tramvaja i jedan autobus, u odnosu na približno 200 tramvaja i 300 autobusa koji prema riječima gradonačelnika prometuju u ovo doba godine. Predsjednik Uprave ZET-a Marko Bogdanović rekao je da se štrajku odazvalo oko 80 posto zaposlenika
„Danas je trebalo biti 400.000 putovanja, a njih nije bilo i neće ih biti. To je ogromna disrupcija za život građana“, rekao je Tomašević.
Tih 400.000 neostvarenih putovanja ipak se ne može pretvoriti u jednak broj neprodanih karata. Velik dio putnika koristi mjesečne i godišnje pokaze koji su već plaćeni, a gradske subvencije ZET-u nastavljaju se isplaćivati.
ZET je 2025. od prijevoza putnika ostvario oko 40,1 milijun eura, što odgovara prosječnom prihodu od približno 110.000 eura po kalendarskom danu. Današnji stvarni gubitak vjerojatno je osjetno manji jer se odnosi ponajprije na pojedinačne karte koje bi bile kupljene tijekom dana i druge komercijalne prihode povezane s prometovanjem.
Holding je radio, ali Čistoća gotovo nije
Štrajk je u Zagrebačkom holdingu imao bitno manji odaziv nego u ZET-u. Predsjednik Uprave Holdinga Ivan Novaković na konferenciji je iznio podatke po podružnicama. U Zrinjevcu je radilo 241 zaposlenika, odnosno 31 posto radnika, u Zagrebačkim cestama 54 posto, na tržnicama 91 posto, a na Gradskim grobljima 98 posto radnika. Na posao je došlo i 96 posto zaposlenika Zagrebparkinga u prvoj smjeni.
Prema detaljnom pregledu koji je predstavio Novaković, radilo je 52 posto operativnih radnika Holdinga.
„Većina radnika u Holdingu je radila, ali u Čistoći je štrajk velik. Imamo štrajk, zapravo, u Čistoći i ZET-u“, rekao je Novaković.
Smeće ostaje, trošak se odgađa
Kod Čistoće izostanak usluge ne znači automatski i izgubljen prihod jer se građanima i poslovnim korisnicima odvoz otpada nastavlja obračunavati. Umjesto današnjeg gubitka nastaje posao koji će se morati obaviti poslije pa je Tomašević najavio i prekovremene sate.
Na teren je izašlo nešto više od deset kamiona radi odvoza otpada iz bolnica, vrtića, škola i drugih osjetljivih ustanova. Redovnog odvoza otpada iz kućanstava nije bilo, a reciklažna dvorišta ostala su zatvorena dobar dio dana, a onda su dva naknadno otvorena.
Nakon završetka štrajka Čistoću čekaju dodatne smjene, više prekovremenog rada, veća potrošnja goriva i intenzivnije korištenje kamiona. Jedan dan zastoja uglavnom pomiče trošak. Svaki sljedeći dan povećava količinu zaostalog otpada i cijenu povratka na redovni raspored.
Plaće veće od dnevnog prihoda od karata
Najveća financijska stavka u računici su zapravo plaće zaposlenika. Zakon o radu poslodavcu omogućuje razmjerno umanjenje plaće i dodataka za vrijeme provedeno u štrajku.
„U zakonu je jasno propisano da poslodavac može odlučiti da za dane koje su radnici proveli u štrajku razmjerno smanji plaću“, rekao je Tomašević, pozivajući se na sličnu situaciju s kojom se suočavala Vlada nedavno kada je odbila platiti radnike u štrajku. Dodao je da uprave ZET-a i Zagrebačkog holdinga vrijeme provedeno u štrajku neće platiti.
Grupa Zagrebački holding imala je 2025. oko 8.000 zaposlenih i 250,6 milijuna eura troškova osoblja. To odgovara približno 960.000 eura po radnom danu za cijelu grupu. ZET-ov plan za 2025. predviđao je 123,9 milijuna eura troškova zaposlenih, odnosno oko 475.000 eura po radnom danu.
Ti iznosi predstavljaju ukupni prosječni trošak zaposlenih, a ne uštedu ostvarenu današnjim štrajkom. U Holdingu je radila približno polovica operativnih zaposlenika, dok se u ZET-u štrajku odazvalo oko 80 posto ukupnog broja radnika. Dio zaposlenih obavljao je nužne poslove, a u izračun ulaze i radnici u administraciji, održavanju i drugim službama koje štrajk nije jednako zahvatio.
Konačan iznos ovisit će o evidenciji radnog vremena i odluci uprava o obračunu plaća. Već sada je jasno da vrijednost sati provedenih u štrajku višestruko premašuje prihod koji je ZET mogao izgubiti na prodaji pojedinačnih karata. Dio financijskog tereta time se s gradskih tvrtki izravno prebacuje na njihove zaposlenike.
Građani su spriječili kolaps i preuzeli račun
Gradonačelnik je rekao da se prometni kolaps nije dogodio zahvaljujući građanima koji su pješačili, vozili bicikle, dijelili automobile, ranije krenuli na posao ili ostali raditi od kuće. Na gradskim prometnicama u najopterećenijem razdoblju bilo je oko 15 posto više automobila nego u uobičajnim danima te je zamolio građane da se i dalje pridržavaju uputa.
Potražnja za vožnjama Boltom, kako su izvijestili mediji, istodobno porasla 300 posto u odnosu na prošli ponedjeljak. Taj podatak dobro pokazuje kamo se prelio dio troška javnog prijevoza koji nije funkcionirao: iz ZET-a prema kućnim budžetima građana i prihodima taksi-prijevoznika.
Trošak izgubljenog vremena još je veći, ali i teže mjerljiv. Kada bi samo dio od uobičajenih 400.000 putovanja trajao pola sata dulje, Zagreb bi u jednom danu izgubio desetke tisuća radnih i privatnih sati. Taj se iznos neće pojaviti u financijskim izvještajima ZET-a, Holdinga ili Grada, iako predstavlja stvaran gospodarski trošak.
Konačni račun raste sa svakim danom
Štrajk je počeo nakon što uprave ZET-a i Zagrebačkog holdinga sa sindikatima nisu dogovorile nove kolektivne ugovore. Sindikati Holdinga traže povećanje osnovice plaće od 12 posto, dok su sindikati ZET-a početni zahtjev od 15 posto spustili na 13 posto.
Predsjednik Sindikata vozača i prometnih radnika ZET-a Vladimir Jozić na jutarnjoj konferenciji poručio je da će se štrajk nastaviti i u utorak ako gradonačelnik ne pristane na razgovor.
Uprave nude dodatno povećanje osnovice od 4,5 posto s primjenom od 1. rujna. Osnovica je početkom 2026. već povećana 4,4 posto, a još 4,5 posto bi trebalo biti povećanje do kraja godine, tako da, uz indeksaciju plaća prema ovogodišnjoj inflaciji od početka 2027. sve stavke bi kumulativno donijele rast od oko 14 posto.
Pročitajte još:
Sindikati taj izračun osporavaju jer u njega ulazi povećanje koje je već stupilo na snagu te buduća indeksacija čiji konačan iznos još nije poznat. Njihov se zahtjev odnosi na dodatno povećanje osnovice u novom kolektivnom ugovoru. Upravo zato gradska tvrdnja o ponudi od približno 14 posto i sindikalni zahtjev od 12 odnosno 13 posto nisu izravno usporedive brojke.
Na poslijepodnevnoj konferenciji Tomašević je rekao da su pozicije i dalje „jako udaljene“ te da sastanak sa sindikatima za ponedjeljak nije dogovoren. Za utorak su najavljena sudska ročišta o zakonitosti štrajka i nastavak arbitraže o minimalnim poslovima koji se moraju obavljati tijekom štrajka, što su sindikati odradili sa jedan i pol posto izvršenih usluga, što je ispod svakog europskog kriterija kada se štrajka u gradskom prometu.
