Mladi u Hrvatskoj aktivno upravljaju vlastitim financijama i brzo prihvaćaju nove digitalne alate, ali istodobno postoji prostor za jačanje financijskog planiranja i sigurnosnih navika.
Pokazalo je to novo istraživanje Hrvatske udruge banaka (HUB) o digitalnim financijama i kibernetičkoj sigurnosti mladih.
Čak 87 posto ispitanika štedi, 44 posto navodi da je samostalno ulagalo, a 64 posto koristilo je neki alat umjetne inteligencije u kontekstu financija. S druge strane, 76 posto barem ponekad koristi istu ili sličnu lozinku za više različitih online servisa.
Uz ponovno korištenje istih ili sličnih lozinki, 67 posto barem ponekad koristi javni Wi-Fi bez dodatne zaštite, a 46 posto preuzima aplikacije ili igre izvan službenih trgovina.
Istraživanje je provedeno u rujnu 2026. godine na uzorku od 503 ispitanika u dobi od 18 do 35 godina, reprezentativnom prema dobi, spolu i regiji. Rezultati su predstavljeni na Financijskom forumu mladih “Budimo realni” kojeg je Hrvatska udruga banaka organizirala u suradnji sa Sveučilištem Algebra Bernays.
Rezultati otkrivaju i kako 37 posto ispitanika svoje znanje o financijama procjenjuje dobrim ili izvrsnim, dok njih 50 posto smatra da dobro ili izvrsno upravlja svojim financijama. Istodobno, 45 posto sustavno prati svoje mjesečne troškove, bilo putem aplikacije ili ručno, dok ih 42 posto prati povremeno, bez sustavne metode.
Pozitivne rezultate pokazuje i odnos prema štednji. Gotovo devet od deset ispitanika odvaja dio svojih prihoda ili džeparca, no među onima koji štede samo 35 posto ima konkretno definiran cilj i iznos koji želi prikupiti, dok polovica ima tek opću ideju za što štedi.
Premale prihode kao prepreku financijskom planiranju navodi 44 posto mladih, a među ispitanicima koji smatraju da još nije pravi trenutak za planiranje najčešći je stav da će ono postati važno kada prihodi budu veći ili stabilniji.
“Rezultati pokazuju da mladi nisu pasivni kada je riječ o vlastitim financijama. Većina ih štedi, dio već ulaže, a digitalni financijski alati postali su sastavni dio njihove svakodnevice. Istodobno vidimo da dostupnost tehnologije i informacija ne znači automatski i promišljenije ili sigurnije financijsko ponašanje. Financijska pismenost zato danas ne podrazumijeva samo razumijevanje novca, nego i sposobnost provjere informacija, procjene rizika i zaštite osobnih i financijskih podataka. Cilj nam je mladima pomoći da dobre financijske odluke postanu navika što ranije u životu”, izjavila je Tamara Perko, direktorica Hrvatske udruge banaka.
Pročitajte još:
Društvene mreže postale su važan dio financijskog informiranja mladih. Tako 62 posto ispitanika prati financijske sadržaje na društvenim mrežama, a među njima je gotovo polovica barem jednom donijela financijsku odluku potaknutu takvim sadržajem.
Unatoč tome, prema finfluencerima prevladava oprez – 57 posto ispitanika izražava neki oblik skepticizma, dok ih samo četiri posto smatra pouzdanim izvorom financijskih informacija.
