Grčka ove godine namjerava prije roka otplatiti oko 13 milijardi eura javnog duga, čime bi njezin omjer duga i BDP-a do kraja godine mogao pasti ispod talijanskoga. Zemlja koja je dugo bila sinonim za europsku dužničku krizu tako bi Italiji prepustila mjesto najzaduženije članice eurozone.
Plan obuhvaća otplatu približno 2,5 milijardi eura kredita Europskom stabilizacijskom mehanizmu, obveznicu vrijednu 2,2 milijarde eura koja dospijeva 2027. te smanjenje iznosa izdanih trezorskih zapisa za 1,2 milijarde eura do kraja godine, objavio je grčki Kathimerini pozivajući se na izvor koji je razgovarao s Bloombergom.
Grčko Ministarstvo financija navodi da država prijevremenim otplatama šalje poruku europskim institucijama, agencijama za kreditni rejting i međunarodnim ulagačima da dug smanjuje pravodobno i bez ugrožavanja svoje financijske sigurnosti. Otplata bi trebala dodatno smanjiti godišnje potrebe države za financiranjem, osobito nakon 2032., kada počinju dospijevati veći iznosi obveza nastalih tijekom dužničke krize.
Atena namjerava nastaviti s prijevremenim otplatama i idućih godina. Krediti iz prvog programa financijske pomoći trebali bi tako biti potpuno vraćeni do 2031., deset godina prije prvotno predviđenog roka, rekli su dužnosnici Ministarstva financija za Kathimerini.
Godišnje pet milijardi eura otplate
Grčka je od članica eurozone i Međunarodnog monetarnog fonda tijekom triju programa pomoći od 2010. do 2015. primila približno 280 milijardi eura. U lipnju ove godine prije roka vratila je 6,9 milijardi eura kredita iz prvog programa pomoći, izvijestio je Reuters.
Još je 2022., dvije godine prije roka, završila otplatu obveza prema MMF-u, a do kraja 2024. vratila je oko 22 milijarde od ukupno 53 milijarde eura kredita iz prvog paketa pomoći. Preostale obveze planira otplaćivati u godišnjim iznosima od približno pet milijardi eura.
Prema podacima Eurostata, grčki javni dug na kraju 2025. iznosio je 146,1 posto BDP-a, a talijanski 137,1 posto. Na kraju prvog tromjesečja ove godine grčki se omjer spustio na 143,5 posto, a talijanski porastao na 138,9 posto.
Grčke procjene pokazuju da bi do kraja godine javni dug mogao pasti na približno 137 posto BDP-a. Za Italiju se očekuje rast na oko 138,6 posto, pa bi se dvije zemlje prvi put zamijenile na vrhu ljestvice najzaduženijih članica eurozone. Grčka je još 2020. imala dug veći od 209 posto BDP-a.
Pročitajte još:
Padu omjera nije pridonijela samo otplata kredita nego i rast gospodarstva. Grčka ekonomija posljednjih je godina rasla više od dva posto godišnje, brže od prosjeka Europske unije, zahvaljujući ulaganjima, turizmu i domaćoj potražnji. Država je istodobno ostvarivala primarne proračunske viškove, odnosno višak prije plaćanja kamata, pa je dio raspoloživog novca mogla usmjeriti u smanjenje duga.
Grčki ured za upravljanje javnim dugom ističe i da je prosječni rok dospijeća državnih obveza znatno dulji nego u većini usporedivih europskih zemalja. Godišnji iznosi koje država mora refinancirati zbog toga su razmjerno niski. Atena sada koristi povoljnije fiskalne okolnosti kako bi dodatno smanjila buduće obveze i učvrstila povjerenje ulagača.
