Cijene poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj u 2025. godini znatno su porasle u odnosu na godinu ranije. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), prosječna cijena kupljenih oranica iznosila je 6.723 eura po hektaru, dok su kupci za hektar livade u prosjeku plaćali 4.280 eura, a za pašnjak 6.893 eura.
Godinu ranije cijene su bile osjetno niže. Hektar oranice prosječno je stajao 5.965 eura, livade 3.082 eura, a pašnjaka 4.034 eura.
Najviše cijene oranica zabilježene su u Jadranskoj Hrvatskoj, gdje je prosječna cijena hektara u 2025. dosegnula 9.401 euro. To je znatno više nego godinu ranije, kada se za hektar oranice u tom području u prosjeku plaćalo 6.655 eura.
U Jadranskoj Hrvatskoj prosječna cijena hektara livade iznosila je 4.219 eura, što je rast u odnosu na 2.809 eura u 2024., dok je hektar pašnjaka koštao 7.566 eura, nasuprot 4.334 eura godinu ranije.
U Panonskoj Hrvatskoj hektar oranice u prosjeku je koštao 7.073 eura, livade 3.232 eura, a pašnjaka 3.836 eura. U odnosu na 2024., kada su prosječne cijene iznosile 6.231, 2.445 i 2.948 eura, također je zabilježen rast.
U Sjevernoj Hrvatskoj cijene su bile niže. Hektar oranice prosječno je stajao 5.356 eura, livade 5.113 eura, a pašnjaka 4.089 eura. Godinu ranije cijene su iznosile 4.943 eura za oranicu, 4.007 eura za livadu i 3.255 eura za pašnjak.
DZS pritom objašnjava da se podaci o cijenama kupljenog zemljišta temelje na raspoloživim administrativnim izvorima Ministarstva financija, odnosno Porezne uprave. U izračunima se koriste i podaci iz Istraživanja o strukturi poljoprivrednih gospodarstava (FSS), koje DZS provodi.
Prema objašnjenju statističara, podaci za 2025. izračunati su na temelju FSS-a 2023. i u skladu sa Zajedničkom metodologijom za zemljišne cijene i rente koju je utvrdio Eurostat.
Uz podatke o cijenama poljoprivrednog zemljišta, DZS je objavio i podatke o stočnoj proizvodnji u 2025. godini, koji pokazuju različita kretanja među pojedinim granama.
Prirast goveda povećan je za 3,3 posto na godišnjoj razini, odnosno za oko 2.700 tona. Broj ukupno oteljene teladi porastao je za oko 1.000 grla, odnosno 0,9 posto.
Istodobno je broj zaklanih goveda smanjen za 5,7 posto, odnosno za oko 9.000 grla, dok je njihova ukupna neto težina pala za oko 920 tona ili 2,2 posto.
Ukupna proizvodnja kravljeg mlijeka također je smanjena, kao i vanjskotrgovinska razmjena goveda. Uvoz je bio manji za devet posto, dok je izvoz smanjen za 7,4 posto.
Još izraženiji pad zabilježen je u svinjogojstvu. Prirast svinja smanjen je za 10,6 posto, dok je broj zaklanih svinja pao za 16,1 posto, a njihova neto težina za 14,8 posto.
Broj oprasenih odojaka u 2025. godini bio je manji za oko 193.000 grla, odnosno 13,1 posto u odnosu na prethodnu godinu.
Smanjena je i vanjskotrgovinska razmjena. Izvoz svinja svih kategorija bio je manji za 1,4 posto, dok je uvoz smanjen za 15,5 posto. Broj gubitaka svinja smanjen je za 18,4 posto, odnosno za oko 33.000 grla.
U ovčarstvu je prirast u 2025. godini smanjen za 5,3 posto, odnosno za oko 550.000 u odnosu na prethodnu godinu. Broj ukupno ojanjene janjadi smanjen je za oko 23.000 grla ili 5,7 posto.
Unatoč tome, povećan je broj zaklanih ovaca – za oko 29.000 grla, odnosno 6,2 posto. Neto težina zaklanih ovaca porasla je za oko 375 tona ili 6,5 posto.
Proizvodnja ovčjeg mlijeka smanjena je za 0,4 posto, a proizvodnja vune za čak 16,6 posto. Uvoz ovaca smanjen je za 31,9 posto, dok je izvoz pao za 78,6 posto.
Ni kozarstvo nije zabilježilo pozitivna kretanja. Prirast koza bio je manji za 3,6 posto, a broj ojarenih jarića za 11,9 posto. Broj zaklanih koza smanjen je za 15 posto, dok je njihova neto težina pala za 15,2 posto. Proizvodnja kozjeg mlijeka smanjena je za 5,7 posto.
Za razliku od većeg dijela stočarske proizvodnje, peradarstvo je u 2025. zabilježilo rast.
Broj izvaljenih pilića povećan je za 4,7 posto, a prirast peradi za 8,8 posto. Broj ukupno zaklane peradi porastao je za 9,7 posto, odnosno za oko 5,1 milijun grla, dok je njihova neto težina povećana za 10,2 posto, odnosno za oko 9.500 tona.
Proizvodnja kokošjih jaja smanjena je za 4,3 posto, dok je proizvodnja jaja ostale peradi povećana za 9,3 posto.
U vanjskotrgovinskoj razmjeni peradi zabilježen je pad. Uvoz je u odnosu na 2024. smanjen za 1,8 posto, a izvoz za 5,7 posto.
Pročitajte još:
Kada se svi podaci sagledaju zajedno, čini se da se hrvatska poljoprivreda nalazi u razdoblju značajnih promjena. Dok poljoprivredno zemljište snažno poskupljuje, osobito u Jadranskoj Hrvatskoj, velik dio stočarske proizvodnje bilježi pad. To bi moglo značiti da vrijednost samog zemljišta raste brže nego ekonomska aktivnost koja se na tom zemljištu odvija.
Iako rast cijena oranica, livada i pašnjaka može povećavati vrijednost poljoprivredne imovine postojećih vlasnika, on istodobno novim ili manjim poljoprivrednicima može otežati kupnju zemljišta i širenje proizvodnje.
