Hrvatska će morati napraviti korektivni plan za smanjenje emisija u prometu i zgradarstvu

Europska komisija objavila je novo izvješće o godišnjem napretku u borbi protiv klimatskih promjena i smanjenju ugljičnih emisija koje pokazuje da u Europskoj uniji (EU) razina emisija nastavlja padati dok se čiste tehnologije šire i sve su veći prihodi od sustava trgovanja emisijama (ETS) raspoloživi za zemlje članice radi ulaganja u dekarbonizaciju.

Neto emisije stakleničkih plinova u EU su u 2025. bile niže za 1,6 posto u odnosu na 2024. godinu. Emisije koje pokriva ETS pale su u prošloj godini za dva posto.

U odnosu na razine iz 1990. godine emisije su u EU smanjene za 39 posto dok je europsko gospodarstvo poraslo za 74 posto u tih 36 godina. Prihodi od ETS-a su u 2025. povećani za 11 posto na godišnjoj razini dosegnuvši 43,2 milijarde eura.

U skladu sa svim tim ohrabrujućim trendovima EU je još ranije povećao ambiciju želeći ostvariti do 2040. smanjenje neto emisija za 90 posto u usporedbi s 1990. godinom, odnosno za barem 55 posto do 2030. godine.

No, protekla je godina također pokazala da je dinamika pada neto emisija usporila što znači da bi u preostalom razdoblju do kraja 2030. godine trebalo ubrzati napore u cijeloj ekonomiji kako bi se cilj ostvario.

Prema izvješću Europske komisije, može se očekivati da će emisije vezane za domaći transport, poljoprivredu, upravljanje otpadom i zgradarstvo do kraja 2030. pasti za oko 38,5 posto u odnosu na razinu iz 2005. godine. Cilj je, inače, bio postavljen na 40 posto.

Devet zemalja EU-a, ističe Bruxelles, ne ostvaruje dovoljan napredak u ostvarivanju tog cilja od 40 posto. To su Austrija, Hrvatska, Cipar, Njemačka, Italija, Irska, Litva, Malta i Švedska. Zbog toga će se od tih zemalja tražiti donošenje korektivnog plana za ubrzanje primjene mjera i ulaganja koji bi trebali dovesti do smanjenja emisija.

Što se tiče sektora koji su vezani za korištenja zemljišta, uklanjanje ugljika je povećano za 11 posto u 2025. naspram 2024. godine, no unatoč tom rezultatu očekuje se da će do željenog cilja u 2030. godini ostati jaz od 40-55 milijuna tona ekvivalenta ugljičnog dioksida.

U području čiste tehnologije EU proizvodnja je zadnjih godina bitno uznapredovala, no Bruxelles upozorava da još ima ekonomskog prostora kojega treba iskoristiti.

Broj registracija novih električnih automobila u EU je u prošloj godini došao do 1,9 milijuna što je otprilike svaki šesti novi automobil.

Kapaciteti pogona na Sunce i vjetar za proizvodnju struje povećani su na 611 gigavata (GW), a to je oko 49 posto svih proizvodnih kapaciteta.

Bitno je povećano i instaliranje dizalica topline od otprilike 41 GW u 2025. nakon 26 GW u 2024.

No, s druge strane treba napomenuti da su od 1980. ekstremni klimatski događaji u EU nanijeli ekonomske štete vrijedne 822 milijarde eura, a potrebna su godišnja ulaganja od oko 70 milijardi eura za borbu protiv posljedica klimatskih promjena.

U okviru ETS-a cilj je da se smanje do 2030. emisije za 62 posto u odnosu na razine iz 2005. i to će vjerojatno biti i ostvareno.

Emisije iz industrijskih postrojenja su u 2025. bile niže za 3,3 posto u odnosu na 2024., uglavnom u proizvodnji željeza, čelika, cementa i kemijskom sektoru. Pomorski promet je smanjio emisije za četiri posto, dok su u zrakoplovnom prometu one porasle za 0,2 posto što povećava pritisak na dekarbonizaciju i tog oblika prijevoza.