Hrvatski hoteli u prosjeku su stari 55 godina, a od njihove posljednje obnove prošlo je 12 godina. Čak 82 posto hotelskih objekata nalazi se u fazi zrelosti ili opadanja, što znači da im je potrebna nova investicijska injekcija kako bi zadržali konkurentnost na turističkom tržištu. Prema istraživanju Udruge poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske (UPUHH) i Hrvatske udruge turizma (HUT), u idućih pet godina hrvatskom hotelijerstvu potrebno je 5,2 milijarde eura ulaganja.
Rezultati istraživanja pod nazivom Invest or check out predstavljeni su na 28. Kongresu hotelijera, koji se 11. i 12. studenoga održava u porečkom hotelu Pical. Istraživanjem je obuhvaćeno 130 hotela, odnosno 35 posto ukupnog broja hotela u Hrvatskoj.
Direktor UPUHH-a Bernard Zenzerović upozorio je da hoteli prema uobičajenim standardima trebaju veću obnovu svakih sedam do deset godina, a temeljitu rekonstrukciju i repozicioniranje svakih deset do 15 godina.
Prema rezultatima istraživanja, 65 posto anketiranih hotelijera iskazalo je potrebu za obnovom i modernizacijom postojećih objekata, za što bi trebalo osigurati oko 3,3 milijarde eura. Petina ispitanika zainteresirana je za gradnju novih hotela, uz procijenjena ulaganja od približno milijardu eura.
Ipak, samo 21 posto ispitanika planira ulaganja usmjerena na podizanje kategorije hotela.
“Postojeći investitori planiraju izgradnju 23 nova hotela, od kojih 17 sa četiri, a šest s pet zvjezdica. Njihovom realizacijom ukupni hotelski smještaj povećao bi se za 2,6 posto”, rekao je Zenzerović.
Troškovi rastu, a isplativost ulaganja pada
Među glavnim preprekama novom investicijskom ciklusu hotelijeri navode rast troškova gradnje, ograničenu rentabilnost projekata i nedostatak kvalificiranih izvođača radova. Ulaganja dodatno usporavaju neriješena pitanja turističkog zemljišta i pomorskog dobra, administrativni postupci te nedostatak radne snage.
Hrvatska, unatoč ulaganjima u kvalitetu postojećih objekata, danas ima približno jednak broj hotela kao devedesetih godina prošlog stoljeća.
Hotelski kapaciteti čine samo 9,2 posto ukupnog turističkog smještaja, a ostvaruju 24 posto turističkih noćenja. Prema procjeni Veljka Ostojića, predsjednik HUT-a, Hrvatskoj bi u idućih deset godina trebalo dodatnih 80.000 do 100.000 hotelskih kreveta kako bi se približila mediteranskoj konkurenciji.
“Najviše ulaganja trenutačno imamo u brownfield projekte. Trebamo se zapitati zašto nemamo značajnije greenfield projekte”, rekao je Ostojić, navodeći visoke cijene zemljišta, sporu lokalnu administraciju i postojeće poslovne modele hotelijera kao neke od razloga.
Upozorio je i na pogoršanje poslovnih uvjeta u sektoru. EBITDA hotelijera posljednjih godina pada, a objekti u koje se nije ulagalo na pojedinim su tržištima dosegnuli cjenovni maksimum. Istodobno rastu operativni troškovi, osobito troškovi rada, što dodatno otežava ostvarivanje povrata na nova ulaganja.
Ostojić smatra da bi razvoju novih projekata mogao pridonijeti širi pristup turističkim resortima, uključujući kombiniranje različitih turističkih i nekretninskih sadržaja, čime bi investicije postale financijski privlačnije.
Država očekuje novi investicijski ciklus
Prema procjeni UPUHH-a, temeljenoj na uzorku dvadesetak dosadašnjih investicija, realizacija planiranih ulaganja u idućih pet godina mogla bi imati jednokratni fiskalni učinak od 493 milijuna eura. Dodatnih 431 milijun eura država bi, prema istoj procjeni, mogla uprihoditi kroz fiskalna i parafiskalna davanja nakon završetka investicija.
Robert Pende, ravnatelj Uprave za razvoj poduzetništva, investicija i konkurentnosti u Ministarstvu turizma i sporta, naveo je da su kroz europske fondove u posljednje četiri godine, uključujući projekte u najavi, za turistički sektor predviđene potpore vrijedne dvije milijarde eura.
Ministarstvo priprema i uredbu kojom bi se ulaganja dodatno poticala smanjenjem poreza na dobit.
Pročitajte još:
“Zaprimili smo 34 zahtjeva, od kojih su dva odobrena, a 26 je u aktivnoj obradi. Njihova vrijednost iznosi oko 500 milijuna eura”, rekao je Pende.
Za novi investicijski ciklus, prema ocjeni predstavnika hotelijera, ključni će biti predvidivi uvjeti poslovanja i isplativost projekata. Poseban izazov predstavlja činjenica da postojeći hotelski kapaciteti zahtijevaju znatna ulaganja u obnovu, a istodobno je potrebno graditi nove objekte kako bi se povećao udio hotelskog smještaja u ukupnoj turističkoj ponudi Hrvatske.
