Hrvatska u 2025. s najvećim rastom socijalnih izdvajanja, no udio u BDP-u ispod EU prosjeka

U 2025. godini ukupna izdvajanja za socijalnu zaštitu u Europskoj uniji (EU) iznosila su 5.183 milijardi eura, pokazuju prve procjene Eurostata. To je rast od 4,9 posto u odnosu na 2024. godinu.

Taj iznos novaca predstavlja 27,5 posto ukupnog bruto društvenog proizvoda (BDP) EU-a što je 0,2 postotna boda manje nego što je bio slučaj u 2024. godini.

Najveća izdvajanja za socijalnu zaštitu kao udio u BDP-u imala je Austrija. U toj zemlji stopa je iznosila 32,4 posto BDP-a. Nakon Austrije ističu se Finska s 32,2 posto te Francuska s 32,1 posto. Najniže udjele imaju Irska s 11,7 posto, Malta s 13,8 posto te Mađarska s brojkom od 16,7 posto.

U cijelom EU najveći dio socijalnih izdvajanja otišlo je za ljude u starijoj dobi i za zdravstvenu skrb. Kad je riječ o starijoj dobi, tu se računaju svi oblici pomoći starijim osobama izvan zdravstvenih usluga koje spadaju u drugu spomenutu kategoriju.

Troškovi za osobe starije dobi iznosili su 2.152 milijarde eura ili 41,5 posto ukupnog iznosa socijalnih izdvajanja. Za zdravstvene usluge utrošeno je 1.556 milijardi eura ili 30 posto od ukupnih ulaganja.

Ostale kategorije socijalnih izdvajanja uključuju invalidnost, doplate za obitelji i djecu, nezaposlenost, stanovanje i situacije socijalne isključenosti koje nisu kategorizirane na drugi način.

U Hrvatskoj je za socijalne troškove izdvojeno 23 posto BDP-a u prošloj godini što je rast od 1,4 postotna boda naspram 2024. godine.

U Sloveniji je stopa udjela bila 24,1 posto i to je 0,5 postotnih bodova više nego u godini ranije. Njemačka je pak imala udio od 30,3 posto čime je ostvaren godišnji pozitivni pomak od 0,7 postotnih bodova.

U nominalnim eurskim iznosima Hrvatska je u EU u 2025. imala najveći porast izdvajanja za socijalne troškove, a on je iznosio 15,4 posto. U prošloj godini iznos je bio 21.5 milijardi eura naspram 18,6 milijardi eura u 2024.

Slovenija je izdvojila 17,2 milijarde eura u usporedbi s 15,9 milijardi godinu ranije. Njemačka je brojka 1.373 milijarde eura dok je u 2024. godini ona bila 1.299 milijardi.

Druga je po nominalnome rastu bila Bugarska sa stopom od 12,1 posto i onda Litva s 11,6 posto.

Najmanji rast imala je Grčka s 0,6 posto, a onda Rumunjska s 0,7 posto te Finska s 1,3 posto.

Eurostat je iznio podatke i za neke zemlje kandidate kad je riječ o socijalnim izdvajanjima kao udjelu u BDP-u. Tako je on u Bosni i Hercegovini bio 21,1 posto, a u Crnoj Gori 19,2 posto.

Švicarska, recimo, ima udio od 27,2 posto što je praktično na razini one u cijelom EU-u.

Od ukupnog iznosa od 21,5 milijarde eura Hrvatska je najviše ili 41,2 posto izdvojila za potrebe osoba starije dobi ili za članove obitelji preminulih uzdržavatelja.

Na zdravstvene troškove je otišlo 34,4 posto ukupnih izdvajanja, a na potrebe osoba s invaliditetom 11,7 posto.

Za potporu ranjivim obiteljima i dječji doplatak izdvojeno je 9,8 posto ukupnih socijalnih izdvajanja, dok je za potporu nezaposlenima to iznosilo 1,6 posto.

U kategoriji stanovanja i socijalne isključenosti brojka je 1,3 posto.