Vlada ne planira dodatno povećavati nacionalnu naknadu za starije osobe niti uvoditi njezino dvostruko usklađivanje unutar iste godine.
Takav odgovor dala je na Posebno izvješće pučke pravobraniteljice o pravima starijih osoba, uz obrazloženje da za dodatno povećanje trenutačno nema fiskalnog prostora.
Nacionalna naknada za starije osobe od 1. siječnja 2024. povećana je na 150 eura, a od početka 2026. iznosi 160,22 eura. Vlada ističe da se njezin iznos usklađuje s rastom troškova života te da se pri određivanju visine uzimaju u obzir gospodarske i fiskalne mogućnosti države, iznos zajamčene minimalne naknade i najniže mirovine za 15 godina mirovinskog staža.
Vlada pritom naglašava da nacionalna naknada nije dio sustava mirovinskog osiguranja pa se ne može usklađivati na isti način kao mirovine, koje ovise o mirovinskom stažu i plaćama tijekom radnog vijeka.
Prosječna mirovina porasla na 767 eura
U obrazloženju svojeg stava Vlada ističe rast mirovinskih primanja u posljednjih deset godina. Prosječna mirovina povećana je s 358 eura u 2016. na oko 767 eura u 2026., što predstavlja rast od 114,5 posto.
Za mirovine i mirovinska primanja u ovogodišnjem proračunu osigurano je 10,2 milijarde eura, više nego dvostruko u odnosu na 4,88 milijardi eura iz 2016. godine.
Vlada podsjeća i na niz promjena u mirovinskom sustavu, među kojima su povećanje obiteljskih i invalidskih mirovina, višestruko prilagođavanje najnižih mirovina, uvođenje godišnjeg dodatka, povećanje dodanog staža za majke, promjena formule usklađivanja te ukidanje penalizacije za korisnike prijevremenih starosnih mirovina.
Prema Vladinim podacima, udio starijih osoba koje si ne mogu priuštiti osnovne životne potrebe smanjio se s devet posto u 2016. na 3,6 posto u 2025. godini.
Istodobno je porastao i prag rizika od siromaštva. Za jednočlano kućanstvo povećan je s 3.471 eura u 2016. na 9.034 eura u 2025., a za četveročlanu obitelj sa 7.290 na 18.972 eura. Vlada upozorava da statistički rast broja osoba koje se nalaze ispod praga rizika od siromaštva ne znači nužno da su im se stvarni životni uvjeti pogoršali.
Najavljena veća porezna olakšica i poseban zakon
Na preporuku pučke pravobraniteljice o ukidanju poreza na mirovine Vlada najavljuje povećanje porezne olakšice za umirovljenike na 100 posto. Za tu je mjeru predviđeno dodatnih oko 180 milijuna eura, a prema najavi, od 2027. gotovo 530.000 umirovljenika više ne bi trebalo plaćati porez na mirovinu.
Vlada je najavila i donošenje posebnog zakona o pravima starijih osoba, kojim želi sustavnije urediti njihovu zaštitu, društvenu uključenost i dostojanstven život. U pripremi je i Akcijski plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti do 2027. godine.
U području socijalne skrbi planira se analiza potreba neformalnih njegovatelja, uključujući obitelji koje skrbe o osobama s demencijom. Za razvoj različitih oblika potpore potrebno je osigurati dodatna tri milijuna eura. Najavljene su i izmjene pravilnika kako bi starije osobe bile posebno evidentirane u statistici kaznenih djela nasilja u obitelji.
Gotovo 200 milijuna eura za centre za starije
Među većim ulaganjima Vlada izdvaja gotovo 200 milijuna eura za izgradnju 20 centara za starije osobe. Oni bi trebali osigurati smještajne kapacitete za 1.947 korisnika, kao i izvaninstitucijske usluge za dodatnih 4.921 osobu.
Planirana su i ulaganja u razvoj palijativne skrbi. Ona uključuju projekte u Novom Marofu, Čakovcu i Koprivnici, kao i uređenje stacionara palijativne skrbi u Zadarskoj te Virovitičko-podravskoj županiji.
Pročitajte još:
Mrežom javne zdravstvene službe predviđena su 73 koordinatora i 73 mobilna palijativna tima, 130 palijativnih postelja u stacionarima domova zdravlja te 28 postelja u ustanovama za palijativnu skrb. Istodobno je povećana mogućnost ugovaranja bolničkih postelja za palijativnu skrb s 360 na 796.
Vlada se osvrnula i na dugotrajno čekanje na inkluzivni dodatak. Hrvatski zavod za socijalni rad reorganizira rad područnih ureda, dok se sa Zavodom za vještačenje radi na ubrzavanju postupaka i povećanju broja liječnika vještaka.
