Globalna energetska kriza izazvana ratom u Iranu donijela je velike financijske koristi najvećim svjetskim naftnim kompanijama. Dok se kućanstva i gospodarstva suočavaju s višim troškovima energije, devet najvećih proizvođača nafte trebalo bi drugo tromjesečje zaredom zabilježiti zajedničku dobit veću od 95 milijardi dolara.
To otkriva analiza investicijske brokerske kuće AJ Bell prema kojoj je rast profitabilnosti povezan s poremećajima na energetskom tržištu zbog američko-izraelskog rata protiv Irana.
Cijena nafte, podsjeća The Guardian, u jednom je trenutku premašila 126 dolara po barelu, dok su problemi u transportu kroz Hormuški tjesnac, jednu od najvažnijih svjetskih ruta za transport, dodatno ograničili opskrbu. Od viših cijena sirove nafte nisu profitirali samo proizvođači. Posebno su dobre rezultate zabilježile rafinerije, kojima su koristile povećane marže na preradi nafte i prodaji goriva.
Najveći pojedinačni dobitnik među promatranim kompanijama je saudijski Saudi Aramco. Kompanija je u utorak objavila rezultate za treće tromjesečje, prema kojima je prilagođena neto dobit dosegnula 31,2 milijarde dolara, u usporedbi s 28,6 milijardi u istom razdoblju prošle godine.
Posebno je snažno poslovao segment prerade, u kojem je prilagođena operativna dobit porasla 234 posto na godišnjoj razini.
Američki ExxonMobil u trećem je tromjesečju prijavio neto dobit od 15,4 milijarde dolara, odnosno prilagođenu dobit od 17,5 milijardi. Chevronova neto dobit u trećem je tromjesečju iznosila 9,9 milijardi dolara, a prilagođena 10,4 milijarde. Posebno se ističe poslovanje američkih rafinerija, koje su zabilježile rekordnu količinu prerađene nafte uz iskorištenost kapaciteta od 98 posto.
Shell je gotovo udvostručio prilagođenu dobit na 10,8 milijardi dolara. Rast su potaknule veće rafinerijske marže, više cijene ukapljenog prirodnog plina i veće količine prodanog plina.
Još veći relativni rast zabilježio je BP. Britanska kompanija prijavila je prilagođenu dobit od 8,46 milijardi dolara, gotovo četiri puta više nego godinu ranije. To joj je ujedno najbolji kvartalni rezultat od 2008. godine.
Francuski TotalEnergies bilježi prilagođenu neto dobit od 9,1 milijardu dolara. Norveški Equinor, s druge strane, prijavio je 2,86 milijardi dolara prilagođene neto dobiti, uz prilagođenu operativnu dobit od 12,35 milijardi. Talijanski Eni više je nego udvostručio prilagođenu neto dobit, koja je dosegnula 2,8 milijardi eura. Proizvodnja nafte i plina pritom je porasla sedam posto, na 1,83 milijuna barela ekvivalenta nafte dnevno.
Pročitajte još:
Listu od devet najvećih “dobitnika iranskog rata” zaokružuje američki ConocoPhillips, za koji rezultati trećeg tromjesečja još nisu dostupni. U prethodnom kvartalu kompanija je prijavila neto dobit od 3,9 milijardi dolara, dok je prilagođena dobit iznosila približno četiri milijarde dolara.
Iznimna profitabilnost naftnih kompanija ponovno je otvorila pitanje raspodjele koristi i troškova energetskih kriza. Organizacije za zaštitu okoliša pritom upozoravaju i da bi dio izvanrednih prihoda naftnih kompanija trebalo usmjeriti u obnovljive izvore energije, energetsku učinkovitost i smanjenje emisija stakleničkih plinova.
