Šest članica Europske unije traži uvođenje zajedničkog poreza na ekstraprofit naftnih kompanija, čija je zarada snažno porasla tijekom rata na Bliskom istoku.
Njemačka, Španjolska, Portugal, Italija, Poljska i Austrija žele da se o novom nametu raspravlja već na sljedećem sastanku europskih ministara financija, koji će se 18. i 19. rujna održati u Dublinu.
Ministri financija šest zemalja u zajedničkom su pismu Irskoj, koja trenutačno predsjeda EU-om, upozorili da profitabilnost naftnih kompanija i marže na prerađene proizvode rastu brže od cijena sirove nafte, objavio je Euronews.
“Suočavamo se s jednim od najvećih poremećaja u opskrbi posljednjih desetljeća, a diljem svijeta raste nezadovoljstvo zbog povećanja troškova života”, naveli su ministri.
Dosadašnje državne mjere, tvrde potpisnici pisma, nisu uspjele trajno smanjiti niti stabilizirati cijene energije za građane i poduzeća. Zbog toga traže zajednički europski pristup kojim bi i kompanije koje zarađuju na krizi sudjelovale u ublažavanju njezinih posljedica za potrošače.
Predloženi europski okvir oslanjao bi se na iskustva iz 2022., kada je nakon ruske invazije na Ukrajinu uveden privremeni solidarni doprinos na višak dobiti energetskih kompanija. Novi bi model, međutim, trebao preciznije obuhvatiti i dobit koju multinacionalne naftne kompanije ostvaruju izvan matičnih država.
Potpisnice također traže što bržu objavu rezultata europske istrage o rafinerijskim maržama. Cilj je utvrditi koriste li rafinerije poremećaje u opskrbi kako bi cijene prerađenih proizvoda povećale više nego što bi opravdavao rast cijena sirove nafte.
Prema podacima koje prenosi Reuters, cijena nafte porasla je oko 25 posto od početka rata SAD-a i Izraela s Iranom 28. veljače. Cijene prerađenih proizvoda rasle su još snažnije, pa je europski dizel poskupio više od 70 posto, a benzin približno 20 posto.
Smanjuje se ponuda sirove nafte
Pritisak na tržište posljedica je snažno ograničenog prometa kroz Hormuški tjesnac, kojim je prije sukoba prolazila petina svjetske opskrbe naftom. Tijekom proteklog vikenda tim je pravcem prošlo manje od 20 teretnih brodova, pokazuju podaci o pomorskom prometu.
Ponuda iranske nafte kineskim kupcima također je pala, a cijene su porasle nakon što su američke mjere dodatno smanjile iranski izvoz. Iran je, međutim, nakon ponovljenih zahtjeva Bagdada odobrio prolazak određenom broju iračkih tankera.
Analitičari Morgan Stanleyja upozoravaju da se globalna ponuda sirove nafte ubrzano smanjuje. Količina nafte koja se trenutačno prevozi morem zabilježila je jedan od najoštrijih padova posljednjih tjedana, dok istodobno padaju i zalihe na kopnu, uključujući kineske. Izvoz s Bliskog istoka prema nekoliko se izvora vratio na razine iz ožujka i travnja, zbog čega bi oporavak opskrbe mogao trajati dulje nego što se očekivalo.
Pročitajte još:
Cijene nafte u ponedjeljak su ipak pale za više od jednog dolara po barelu jer su ulagači nakon dvotjednog rasta odlučili realizirati dobit. Brent i američki WTI prethodno su drugi tjedan zaredom ojačali više od pet posto, potaknuti zastojem mirovnih pregovora i očekivanjem novih američkih sankcija Iranu.
EU zasad nije najavio da priprema novi porez na ekstraprofit, a prijedlog nema jednoglasnu podršku ni unutar država koje su potpisale pismo. Njemački ministar financija Lars Klingbeil iz SPD-a zagovara vraćanje prekomjerne krizne dobiti potrošačima, ali se demokršćanski CDU kancelara Friedricha Merza protivi novom nametu.
