Prihodi banaka od vođenja računa gotovo udvostručeni u sedam godina, građani sve više plaćaju sami

Mobilno bankarstvo / Foto: Vitaly Gariev, Unsplash
Mobilno bankarstvo / Foto: Vitaly Gariev, Unsplash

Prihodi hrvatskih banaka od vođenja tekućih računa između 2016. i 2023. porasli su za čak 96,8 posto, sa 46,2 na 91 milijun eura. U istom razdoblju ukupni prihodi od naknada i provizija povećani su za 34,1 posto, na 805,6 milijuna eura.  Rast prihoda od vođenja računa pritom nije bio praćen razmjernim povećanjem troškova banaka.

Prihodi od naknada nastavili su rasti i u 2024., dosegnuvši 876,2 milijuna eura, što je 8,8 posto više nego godinu ranije. Od toga se 331,1 milijun eura odnosio na kućanstva, odnosno 37,8 posto ukupnog iznosa.

Istodobno se ubrzano mijenja način na koji građani obavljaju bankarske poslove. Podaci Hrvatske narodne banke (HNB) za 2025. pokazuju da su građani putem mobilnog bankarstva samostalno zadali 179,47 milijuna nacionalnih kreditnih transfera, ukupne vrijednosti 30,71 milijardu eura. Broj takvih transakcija porastao je za 10,8 posto, a njihova vrijednost za gotovo 20 posto.

Mobilno bankarstvo na kraju prošle godine koristilo je 2,49 milijuna građana, a preko njega je zadano gotovo 95 posto njihovih elektroničkih naloga. Klasičnim internetskim bankarstvom izvršeno je tek 9,37 milijuna transakcija.

Ukupno je gotovo 90 posto nacionalnih kreditnih transfera u eurima zadano elektronički, dok je broj papirnatih naloga smanjen za 19,72 posto.

Bankarski službenici nekada su zaprimali naloge, unosili podatke i obrađivali uplate, a danas velik dio tih postupaka obavljaju sami klijenti. Bankama ostaju informatička infrastruktura, sigurnost i izvršenje plaćanja. 

Takav model omogućuje obradu većeg broja transakcija bez razmjernog povećanja troškova rada.

HNB je tijekom 2025. evidentirao 186,16 milijuna terećenja računa bez posebnog naloga klijenata, ukupne vrijednosti 519,35 milijuna eura. Broj terećenja smanjen je za 2,83 posto, dok je njihova vrijednost porasla za 6,7 posto. Riječ je o naplati naknada i kamata.

Regulatorna promjena uslijedila je početkom 2026., kada je građanima omogućeno da zatraže besplatan paket osnovnih usluga uz račun na koji primaju redovita primanja. Pojedini platni nalozi i dodatne usluge i dalje se mogu naplaćivati.

Banke su digitalizacijom dobile mogućnost učinkovitije obrade milijuna transakcija koje korisnici sada sami zadaju. Koliki su pritom stvarno ostvareni financijski učinci, HNB-ova statistika platnog prometa ne otkriva.

No, višegodišnji rast prihoda od naknada i gotovo potpun prelazak građana na elektroničko zadavanje naloga jasno pokazuju zašto je opravdano uspoređivati cijenu bankarskih usluga s troškovima njihova pružanja.

Jedan odgovor

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Popularno

Novi broj magazina „Financije.hr” donosi brojne ekskluzivne poslovne priče, intervjue i događaje iz regije i svijeta…

Komentari

Želite u Googleu vidjeti više aktualnih vijesti s portala financije.hr?

Dodajte financije.hr među svoje omiljene izvore u Googleu. Tako ćete naše aktualne vijesti češće viđati u Google pretrazi i Google Discoveru.

Brže nas pronađite u pretrazi
Više naših vijesti u Google Discoveru
Budite u tijeku s najnovijim informacijama