Deset zaštitarskih tvrtki kontrolira tri četvrtine tržišta vrijednog 339 milijuna eura 

Hrvatsko tržište privatne zaštite nastavilo je snažno rasti i u 2025. godini. Ukupni prihodi društava registriranih u djelatnosti privatne zaštite dosegnuli su 338,9 milijuna eura, gotovo 40 milijuna više nego godinu ranije i oko 85 milijuna eura više nego 2023. godine.

Prema podacima bonitetne kuće CompanyWall, u toj je djelatnosti 2025. poslovalo 166 društava, nasuprot 149 godinu ranije i 143 u 2023. Broj društava tako je u dvije godine povećan za 16 posto, ali rast poslovanja bio je još znatno snažniji: prihodi su porasli 33,5 posto, a dobit 37,1 posto.

Ipak, upravo 2025. pokazuje da nastavak rasta prihoda više ne donosi jednako snažno povećanje dobiti. Prihodi sektora u godinu dana porasli su 13,2 posto, s 299,5 na 338,9 milijuna eura, dok je dobit povećana samo 4,5 posto, s 28,7 na 29,9 milijuna eura.

Posebno se izdvaja odnos rasta i broja zaposlenih. Dok su prihodi u samo dvije godine povećani za trećinu, broj zaposlenih porastao je svega 2,5 posto, odnosno za 294 osobe.

Prihod po zaposlenom zato je povećan s oko 21.300 na 27.700 eura godišnje. Sam podatak ne pokazuje proizlazi li rast iz viših cijena zaštitarskih usluga, drukčije strukture ugovora, tehničke zaštite, veće produktivnosti ili kombinacije svih tih faktora, ali jasno pokazuje da poslovni volumen raste znatno brže od radne snage.

To je posebno zanimljivo u djelatnosti koja je tradicionalno izrazito radno intenzivna. Hrvatski ceh zaštitara među glavnim aktualnim izazovima sektora navodi upravo potrebu za daljnjom edukacijom i specijalizacijom kadra, poboljšanjem uvjeta rada te rastuću važnost privatne zaštite u zaštiti kritične infrastrukture u promijenjenom sigurnosnom okruženju.

Deset društava drži gotovo tri četvrtine cijelog tržišta

Rast sektora pritom je izrazito koncentriran. Deset najprofitabilnijih društava u 2025. zajedno je ostvarilo 247,6 milijuna eura prihoda, 22,2 milijuna eura dobiti i zapošljavalo 9.247 ljudi. To znači da deset društava drži 73,1 posto prihoda cijele djelatnosti, 74,1 posto dobiti i čak 75,7 posto zaposlenih.

Preostalih 156 društava zajedno ostvaruje oko 91,3 milijuna eura prihoda i 7,7 milijuna eura dobiti te zapošljava 2.974 ljudi.

Koncentracija je još izraženija na samom vrhu. Sokol, Klemm Sigurnost, Bilić-Erić i AKD-Zaštita zajedno su 2025. ostvarili 16,7 milijuna eura dobiti, odnosno gotovo 56 posto dobiti cijele djelatnosti.

Sokol je i 2025. zadržao prvo mjesto prema dobiti, s 6,14 milijuna eura. Prihodi su mu iznosili 46,28 milijuna eura, a društvo je zapošljavalo 1.804 radnika. Dobit je u odnosu na 2024. povećana 6,5 posto, dok je prihod porastao četiri posto. Istodobno je broj zaposlenih smanjen za 64 osobe.

Promatrajući razdoblje od 2023. do 2025., prihod je povećan 11,6 posto, dok je dobit praktički stagnirala, odnosno porasla 1,4 posto. Sokol ipak zadržava vrlo visok odnos dobiti i prihoda od 13,3 posto, najveći među velikim igračima u analiziranoj skupini.

Kompanija i u 2026. ostaje snažno prisutna u velikim javnim poslovima. U travnju je s Finom sklopila ugovor za tjelesnu zaštitu Regionalnog centra Zagreb vrijedan oko 1,60 milijuna eura bez PDV-a, dok je u srpnju dobila i posao tjelesne zaštite Lučke uprave Split od približno 298 tisuća eura.

Klemm Sigurnost ostvario je 31,73 milijuna eura prihoda i nešto više od četiri milijuna eura dobiti. Prihod je u samo jednoj godini povećan gotovo 22 posto, a dobit 15,4 posto. U odnosu na 2023. kompanija ima 35,5 posto veće prihode i gotovo 42 posto veću dobit.

Broj zaposlenih povećan je s 1.049 u 2024. na 1.192 u 2025., što pokazuje da je dio rasta ipak ostvaren klasičnim širenjem operativnog kapaciteta.

Klemm ima razgranatu mrežu podružnica u Hrvatskoj, a preko Klemm varovanja prisutan je i u Sloveniji.

Još snažniju dinamiku bilježi Bilić-Erić. Prihod mu je između 2023. i 2025. povećan s 22 na 32,58 milijuna eura, odnosno 48,1 posto. Dobit je u istom razdoblju skočila s 2,4 na gotovo četiri milijuna eura, što je rast od 66,6 posto. Samo tijekom 2025. prihod je rastao 20,4 posto, a dobit 14,9 posto.

Bilić-Erić tako se približio Klemmu i prema prihodu i prema dobiti, pri čemu obje kompanije na kraju 2025. imaju identičnih 1.192 zaposlenika.

Pozicija Bilić-Erića vidljiva je i iz novih velikih poslova. Kompaniji je samostalno dodijeljena HEP-ova grupa za Istru, Primorje i središnju Hrvatsku vrijedna oko 6,80 milijuna eura.

AKD-Zaštita ostvarila je 25,83 milijuna eura prihoda i 2,51 milijun eura dobiti. Prihodi su u dvije godine povećani 56 posto, a dobit čak 141 posto. To je jedan od najsnažnijih porasta profitabilnosti među vodećim društvima. Broj zaposlenih pritom je povećan s 786 na 852, odnosno samo 8,4 posto.

Financijski gledano, AKD je posebno zanimljiv zato što je rast prihoda bio praćen još snažnijim rastom dobiti. Odnos dobiti i prihoda povećan je s oko 6,3 posto u 2023. na 9,7 posto u 2025.

Securitas Hrvatska potpuno se razlikuje od vodećih domaćih konkurenata. Kompanija je među deset najprofitabilnijih ostvarila najveći prihod, 57,58 milijuna eura, i imala najviše zaposlenih, njih 2.120. Unatoč tome, dobit joj je iznosila svega 1,30 milijuna eura. Odnos dobiti i prihoda tako je samo 2,3 posto.

Još je zanimljiviji trend. Od 2023. Securitasov prihod porastao je 23,7 posto, ali je dobit smanjena 28,1 posto. Samo u 2025. prihod je povećan 8,1 posto, dok je dobit pala 26,4 posto.

Godina 2025. bila je i razdoblje značajnih promjena u upravljačkoj strukturi Securitasa Hrvatska. Tportal je u rujnu prošle godine izvijestio o odlasku više tadašnjih vodećih ljudi, dok je sama kompanija tada odbacila nagađanja o povlačenju s hrvatskog tržišta i poručila da nastavlja ulagati u poslovanje.

Poredak se mijenja

Usporedba tri godišnje rang-liste pokazuje i koliko se brzo pojedine kompanije mogu pojaviti ili nestati iz top deset. Sigurnost-Boljun jedan je od najupečatljivijih primjera.

Društvo je u 2024. ostvarilo 3,26 milijuna eura prihoda i čak 1,15 milijuna eura dobiti, čime je ušlo među deset najprofitabilnijih u djelatnosti. Već 2025. prihod mu je pao 39,2 posto, na 1,98 milijuna eura, dok je rezultat prešao iz 1,15 milijuna eura dobiti u oko 120 tisuća eura gubitka.

Mediteran Security se istodobno, zahvaljujući snažnom oporavku dobiti, vratio među deset vodećih.

Privatna zaštita sve manje znači samo zaštitara na ulazu

Financijski rezultati i aktualni poslovi pokazuju još jednu važnu promjenu. Tjelesna zaštita i dalje čini temelj sektora i zapošljava tisuće ljudi, ali granice tradicionalne zaštitarske djelatnosti sve su šire.

Securitas razvija upravljanje sigurnosnim rizicima, videoanalitiku i sustave koji koriste umjetnu inteligenciju. Bilić-Erić kombinira tjelesnu i tehničku zaštitu, centralni dojavni sustav i ulazi u područje solarnih elektrana. COR uz privatnu zaštitu ima razminiranje, zaštitu od požara i upravljanje objektima. AKD ima vlastito učilište i tehničku zaštitu.

U tom kontekstu rast prihoda po zaposlenom od više od 30 posto u dvije godine postaje još zanimljiviji. Dio sektora očito raste povećanjem broja zaštitara – Klemm ih je primjerice u samo godinu dana dodao više od 140 – ali dio povećanja poslovanja dolazi i iz poslova koji ne ovise linearno o broju ljudi na terenu.

Prihodi rastu, ali 2025. upozorava na profitabilnost

Najvažniji zaključak analize zato nije samo to da je privatna zaštita postala djelatnost teška gotovo 340 milijuna eura. Važnije je da se tržište u posljednje dvije godine povećalo za gotovo 85 milijuna eura uz neto rast broja zaposlenih od samo 294 osobe.

Još važnije, 2025. pokazala je da daljnji rast više ne znači automatski i proporcionalno veće profite. Prihodi su povećani 13,2 posto, a dobit samo 4,5 posto. To se vidi i među kompanijama. Securitas i NOKY imali su rast prihoda uz snažan pad dobiti, Storm rast prihoda uz blago smanjenje zarade, dok su Klemm, Bilić-Erić i AKD uspjeli povećati i jedno i drugo.

Istodobno se poslovanje sve više koncentrira na vrhu. Deset najprofitabilnijih društava zapošljava više od tri četvrtine svih radnika u djelatnosti i ostvaruje gotovo tri četvrtine prihoda i dobiti.

Veliki višegodišnji ugovori dodatno učvršćuju takav odnos snaga.

Hrvatska privatna zaštita tako ulazi u novu fazu: tržište raste, veliki postaju još veći, a borba se više ne vodi samo brojem zaštitara. Sve važniji postaju veliki institucionalni ugovori, tehnička zaštita, centralizirani nadzor, podaci, upravljanje rizicima i tehnologija.

Za vodeće kompanije sljedeći izazov više nije samo kako osvojiti još posla, nego kako rast prihoda ponovno pretvoriti u jednako snažan rast dobiti.