Hrvatska pri vrhu EU-a po obnovljivoj električnoj energiji

Obnovljivi izvori energije nastavljaju mijenjati europski elektroenergetski sustav, a novi podaci Eurostata pokazuju koliko su pojedine članice već odmakle u proizvodnji električne energije iz čistih izvora. I dok je na razini Europske unije njihov udio u drugom tromjesečju 2026. premašio polovicu proizvedene električne energije, Hrvatska se našla pri samom vrhu ljestvice.

No, iza visokog udjela obnovljive energije krije se i složenija slika domaćeg elektroenergetskog sustava.

U EU je u drugom tromjesečju ove godine 54,1 posto električne energije dolazilo iz obnovljivih izvora, što je za 0,2 posto manje nego u istom razdoblju lani, prema Eurostatu.

Vodeći izvor obnovljive električne energije bila je solarna energija s 41,6 posto, za 4,6 posto više na godišnjoj razini. Na drugom mjestu bio je vjetar s 27,7 posto, a slijedila ga je hidroenergija s 22,6 posto.

Statističari navode da je preostala obnovljiva električna energija dolazila od zapaljivih obnovljivih goriva (7,7 posto) te geotermalne i drugih izvora energije (0,4 posto).

Zemlje EU-a s najvećim udjelima električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora u drugom tromjesečju 2026. bile su Latvija (97,7 posto, uglavnom hidroenergija i solarna energija), Danska (94,3 posto, uglavnom vjetar) i Hrvatska (92,2 posto, uglavnom hidroenergija).

S druge strane, najniži udio zabilježen je u Slovačkoj, 19,8 posto. Zatim su Češka i Malta s 20,9 odnosno 24,5 posto.

“Direktiva EU-a 2023/2413 o poticanju korištenja energije iz obnovljivih izvora revidirala je cilj EU-a za obnovljivu energiju za 2030. s 32 posto udjela obnovljivih izvora energije u bruto konačnoj potrošnji energije na 42,5 posto (s ciljem povećanja na 45 posto). Stoga zemlje EU-a moraju intenzivirati svoje napore kako bi zajednički ispunile cilj za 2030. godinu”, navodi Eurostat.

Podsjećamo, u 2025. godini Hrvatska je bilježila nove rekorde u proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora, objavio je Zagrebački energetski centar (ZEC). Tako su, prema podacima udruženja Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH), sunčane elektrane, vjetroelektrane i termoelektrane na obnovljiva goriva u prošloj godini zajedno pokrili 26,6 posto ukupne potrošnje električne energije.

“Kada se tome pridodaju hidroelektrane, obnovljivi izvori osigurali su više od polovine (52,6 posto) električne energije potrošene u Hrvatskoj tijekom godine”, piše u objavi ZEC-a.

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost objavio je da strategija energetskog razvoja Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. godinu predviđa znatno veći udio proizvodnje energije iz obnovljivih izvora, veću energetsku učinkovitost i smanjenje emisije stakleničkih plinova.

“U razdoblju do 2030. planirano je povećanje udjela obnovljivih izvora u odnosu na potrošnju na barem 32 posto s potencijalnim povećanjem do 36,4 posto, dok bi do 2050. taj udio trebao iznositi 65 posto”, piše na internetskoj stranici Fonda.

OIEH je u srpnju 2026. objavio da je, prema privremenim podacima, Hrvatska u lipnju raspolagala s 1.608 GWh električne energije.

“Od toga je čak 526 GWh ili 32,7 posto osigurano uvozom, što uvoz čini najvećim pojedinačnim izvorom električne energije u hrvatskom elektroenergetskom sustavu tijekom promatranog mjeseca. Najveće količine električne energije uvezene su iz Mađarske i Bosne i Hercegovine”, istaknuli su.

Istodobno su obnovljivi izvori energije sudjelovali s 44,2 posto u ukupno raspoloživoj energiji – hidroelektrane su činile 16,4 posto, a ostali obnovljivi izvori energije sudjelovali su s 27,8 posto.

Visok udio obnovljivih izvora Hrvatskoj daje snažnu polaznu poziciju u energetskoj tranziciji, ali sam po sebi ne znači i potpunu energetsku neovisnost.

Za dugoročnu stabilnost sustava bit će važno istodobno povećavati domaće proizvodne kapacitete, razvijati mrežu i osigurati dovoljno fleksibilnosti kako bi se proizvodnja iz različitih obnovljivih izvora mogla uskladiti s potrošnjom.