Telefoni Savjetodavne službe Hrvatske obrtničke komore posljednjih dana ne prestaju zvoniti. Javljaju se trgovci, ugostitelji, frizeri, kozmetičari, cvjećari i obrtnici iz niza djelatnosti, sa uglavnom istim pitanjem, a to je što točno moraju napraviti do 1. listopada, kada počinje primjena novih pravila o takozvanim sidrenim cijenama i objavi cjenika na internetu.
Problem je što im za prilagodbu nije ostalo mnogo vremena, a na dio praktičnih pitanja još nema službenih odgovora.
HOK je zato u četvrtak od Vlade zatražio da prije početka primjene ukine dvije odluke o dodatnim cijenama i objavi cjenika, odnosno barem odgodi njihovu primjenu. Ako se to ne dogodi, obrtnici i mali poduzetnici trebali bi se pripremati prema pravilima koja su sada na snazi.
I Udruga Glas poduzetnika zatražila je 14. rujna od Ministarstva gospodarstva dulji rok za primjenu novih pravila, upozoravajući da je poduzetnicima ostavljeno premalo vremena za tehničku i organizacijsku prilagodbu.
Dvije odluke Vlada je donijela 10. rujna, objavljene su dan poslije u Narodnim novinama, a primjenjuju se od 1. listopada. Prva uvodi obvezu isticanja dodatne, odnosno sidrene cijene za sve trgovce na malo i pružatelje usluga, dok druga propisuje objavu cjenika u strojno čitljivom obliku na mrežnim stranicama.
HOK upozorava da se nova pravila, prema njihovoj procjeni, mogu odnositi na više od 30 tisuća gospodarskih subjekata te da je krug obveznika sada neusporedivo širi nego 2025. godine, kada se obveza digitalnog objavljivanja cjenika odnosila samo na supermarkete, hipermarkete, diskontne prodavaonice i Cash&Carry trgovine.
Prvo treba pronaći cijene koje su vrijedile 10. rujna
Za većinu obrtnika prvi praktični zadatak zapravo nije izrada novoga cjenika nego rekonstrukcija staroga. Od 1. listopada uz aktualnu cijenu proizvoda ili usluge treba jasno, vidljivo i čitljivo istaknuti i cijenu koja je za isti proizvod ili uslugu vrijedila 10. rujna 2026. godine. Ta dodatna cijena ne uključuje posebne oblike prodaje.
To znači da bi poduzetnici već sada trebali sačuvati ili prikupiti cjenike, račune, ponude, evidencije iz poslovnih programa i drugu dokumentaciju iz koje se može utvrditi koja je cijena pojedinog proizvoda ili usluge vrijedila upravo toga dana.
Postoji jedna važna iznimka. Za hranu, piće, kozmetiku, sredstva za čišćenje, toaletne potrepštine i proizvode za kućanstvo za koje je obveza dodatne cijene postojala još prema odluci iz 2025., referentna cijena ostaje ona koja je vrijedila 2. svibnja 2025. godine.
Sidrena cijena od listopada se ne ističe samo na klasičnom cjeniku. Kada se cijena oglašava, dodatnu cijenu treba navesti i na letcima, plakatima, digitalnim oglasima u poslovnom prostoru, vanjskom oglašavanju te na mrežnim stranicama.
Upravo tu počinju praktični problemi kod djelatnosti koje nemaju jednostavan i jednoznačan cjenik.
Mali butik, upozoravaju u HOK-u, neće morati promijeniti samo jedan cjenik na ulazu, nego i označavanje artikala. Frizeri i kozmetičari uglavnom imaju relativno standardizirane usluge, ali je situacija složenija kod majstora, građevinara, servisera, dekoratera i drugih djelatnosti u kojima konačna cijena ovisi o količini materijala, opsegu posla ili konkretnom zahtjevu kupca.
Računovotkinja Vesna Majčica koja je na web stranici svojeg obrta Vema objavila neke smjernice za obrtike, kao primjer navodi keramičara koji rad može naplaćivati u rasponu od pet do 20 eura po četvornom metru, ovisno o podlozi, vrijednosti pločica ili složenosti rezanja. Još je teže uspoređivati poslove koji su svaki put drukčiji, primjerice gradnju kuće ili dekoraciju svadbene svečanosti.
“Za takve slučajeve zasad nema dovoljno preciznog službenog tumačenja kako treba odrediti usporedivu sidrenu cijenu. Zato bi poduzetnicima koji koriste raspone cijena ili individualne ponude već sada moglo biti korisno urediti način na koji cijenu formiraju i sačuvati dokumentaciju iz koje je vidljivo zašto je pojedina usluga naplaćena određenim iznosom.”, savjetuje Majčica.
Imate web stranicu, priprema postaje tehnički zahtjevnija
Drugi dio obveze posebno je izazvao zabrinutost među malim poduzetnicima.
Odluka objavljena u Narodnim novinama propisuje da trgovci i pružatelji usluga koji imaju uspostavljene mrežne stranice na njima moraju objavljivati cjenike u digitalnom obliku pogodnom za automatsku obradu, odnosno u XML ili CSV datoteci. Dakle, nije riječ samo o tome da se na web postavi fotografija cjenika ili PDF.
Za pružatelje usluga datoteka mora sadržavati naziv usluge, maloprodajnu cijenu, podatak primjenjuje li se posebni oblik prodaje i sidrenu cijenu. Za trgovce je popis podataka opsežniji te, među ostalim, uključuje naziv i šifru proizvoda, marku, jedinicu mjere, aktualnu i sidrenu cijenu, barkod te podatak je li proizvod dostupan.
Trgovci će cjenike morati ažurirati jednom dnevno, najkasnije do osam sati ujutro za tekući radni dan. Pružatelji usluga ažuriraju ih pri svakoj promjeni cijena, također najkasnije do osam sati ujutro na dan objave izmjene. Objavljeni cjenici moraju ostati dostupni 30 dana. Osim toga, web mora omogućavati automatizirano prikupljanje podataka o cijenama putem tehničkog rješenja koje omogućuje njihovo dohvaćanje u realnom vremenu.
Za velik trgovački lanac takav zahtjev uglavnom znači prilagodbu postojećeg informatičkog sustava. Za frizerski salon, cvjećarnicu ili mali servis s jednostavnom internetskom stranicom može značiti prvi susret s XML-om, CSV-om i angažiranje osobe koja održava web.
HOK zato upozorava da problem nije samo izravni trošak nego i vrijeme i administracija. U svojem zahtjevu Vladi izračunali su da bi, kada bi samo trećina od procijenjenih više od 30 tisuća zahvaćenih subjekata morala platiti samo 100 eura za početnu tehničku intervenciju, ukupni trošak prilagodbe već dosegnuo milijunski iznos.
Iz Komore tvrde i da s terena dobivaju informacije kako dio malih obrtnika zbog novih obveza razmišlja o gašenju svojih mrežnih stranica.
Foto: HOK/PR
Cvijeće kupljeno ujutro, cjenik objavljen do osam
Jedan od primjera kojim HOK pokušava pokazati koliko je teško isto pravilo primijeniti na sve djelatnosti su cvjećarnice. Cvjećari često rano ujutro odlaze na veletržnicu i kupuju robu po cijenama koje se mijenjaju, nakon čega otvaraju svoje prodavaonice.
Prema novim pravilima, trgovac s mrežnom stranicom trebao bi ažurirati digitalni cjenik najkasnije do osam sati za tekući radni dan.
Takvi primjeri jedan su od razloga zbog kojih je HOK od Ministarstva gospodarstva zatražio dodatna tumačenja, ali i izuzeće najmanjih, sezonskih i poljoprivrednih obrta. Ti prijedlozi zasad nisu prihvaćeni. Komora sada ide korak dalje i traži ukidanje odluka ili odgodu njihove primjene.
Dok se čeka odgovor Vlade i Ministarstva, postoji još niz praktičnih pitanja. Jedno je što učiniti s uslugom koja 10. rujna uopće nije postojala. Majčica u takvoj situaciji preporučuje da poduzetnik dokumentira kada je nova usluga uvedena te uz cjenik eventualno navede da za nju nema sidrene cijene jer se na referentni datum nije pružala. To nije službeno tumačenje Ministarstva, nego praktičan savjet koji bi mogao pomoći pri eventualnom nadzoru, pa bi konačno postupanje ipak trebalo uskladiti sa službenim uputama kada budu objavljene.
Slično vrijedi i za usluge koje se ugovaraju pojedinačno, dodatne radove koji nastanu tek tijekom izvođenja posla te za potrošni materijal. Upravo za takve situacije obrtnici sada traže odgovor gdje završava cjenik, a počinje individualno ugovorena usluga.
Kazne idu do 20 tisuća eura za obrtnike
Razlog nervozi nisu samo kratki rokovi. Zakon o iznimnim mjerama kontrole cijena predviđa kazne i za neobjavljivanje propisanih cjenika, neažuriranje cijena, izostanak XML ili CSV datoteka, neomogućavanje automatiziranog prikupljanja podataka te nepropisno isticanje dodatne cijene.
Za pravnu osobu kazna može biti od 3.000 do 30.000 eura, a za odgovornu osobu u pravnoj osobi od 1.000 do 4.000 eura. Za fizičku osobu obrtnika i osobu koja obavlja drugu samostalnu djelatnost propisana je kazna od 1.000 do 20.000 eura.
HOK upravo taj odnos kratkog roka, nerazjašnjenih pitanja i visokih kazni smatra ključnim problemom novih odluka.
Dodatni argument za odgodu pronašli su u izmijenjenom Zakonu o zaštiti potrošača. Naime, samo 47 dana nakon početka primjene sadašnjih odluka, 17. studenoga, počinje se primjenjivati novi zakonski režim baznih cijena. Zakon baznu cijenu definira kao maloprodajnu cijenu koja je bila primjenjiva na točno određen dan u prethodnom razdoblju, dok bi detalje (za koji dan, za koje proizvode i na koji način će se isticati), trebao urediti pravilnik ministra gospodarstva.
HOK zato Vladi postavlja jednostavno pitanje : zašto gospodarstvu nametati hitnu prilagodbu sustavu koji počinje 1. listopada ako 17. studenoga slijedi novi zakonski režim?
Pročitajte još:
Dok Vlada na to ne odgovori, obrtnicima praktično ostaje pripremati se kao da će odluke 1. listopada doista početi vrijediti. To znači prije svega osigurati dokaz o cijenama koje su vrijedile 10. rujna, provjeriti sve postojeće cjenike i mjesta na kojima se cijene oglašavaju te, ako imaju vlastitu mrežnu stranicu, što prije provjeriti mogu li na njoj uspostaviti XML ili CSV cjenik i način njegova redovitog ažuriranja.
HOK je za četvrtak poslijepodne organizirao i webinar o novim obvezama, nakon kojega najavljuje objavu pisanih uputa. Ministarstvo gospodarstva, međutim, još treba odgovoriti na pitanja koja određuju kako će dio ovih pravila izgledati u stvarnom životu.
