U Hrvatskoj četvrtina ruralnog stanovništva izložena riziku od siromaštva i isključenosti

Gledano globalnim standardima, većina ljudi u Europskoj uniji (EU) živi u blagostanju i ima relativno visoke prihode dok sustavi socijalne zaštite omogućuju određenu sigurnost za ljude koji su slabijeg materijalnog stanja.

Ipak, to ne znači da nema ljudi koji nisu izloženi riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti, a to se razlikuje po zemljama i ovisno o tome žive li ljudi u gradovima, manjim urbanim sredinama ili ruralnim područjima.

U prošloj godini u EU najviše je ljudi bilo izloženo siromaštvu i socijalnoj isključenosti u ruralnim sredinama, a bilo ih je 21,4 posto.

Nakon toga dolaze oni koji žive u gradovima sa stopom od 21 posto te najmanja stopa vrijedi za one koji žive u manjim urbanim sredinama kod kojih je brojka 20,4 posto.

Istina je da su sve te stope unutar poprilično uskog raspona, no on se povećava kada se gledaju pojedine zemlje.

To je posebice uočljivo u Rumunjskoj gdje je gotovo dvije petine ili 39,8 posto ruralnog stanovništva izloženo spomenutim rizicima. To je čak 26,1 postotnih bodova više no što je slučaj za Rumunje koji žive u gradovima.

Sličan obrazac vidljiv je u Bugarskoj i Litvi.

U Bugarskoj čak 40,8 posto ruralnog stanovništva nosi rizik od siromaštva i socijalne isključenosti naspram 20,9 posto onih koji žive u gradovima. U Litvi je stopa za ruralne sredine 34,8 posto, a za gradove 16,8 posto.

Više od četvrtine ruralnog stanovništva je izloženo riziku od siromaštva i socijalne isključenosti još u Grčkoj, Latviji, Mađarskoj i Hrvatskoj.

U Hrvatskoj je stopa 25,7 posto. Za ljude koji žive u gradovima brojka je 14,8 posto, a za one koji žive u manjim urbanim sredinama ona je 21,1 posto.

U tri članice EU-a situacija je atipična, odnosno najveća stopa je zabilježena u manjim urbanim sredinama. To se odnosi na Španjolsku gdje je ona 29,2 posto, Estoniju s 22,9 posto te Sloveniju sa 16 posto.

Što se Slovenije tiče, brojka za ruralna područja je 15,5 posto, a za gradove 14,5 posto što znači da je distribuiranost rizika u toj zemlji raspoređena poprilično podjednako, i to na nižim razinama no što je to prosjek EU-a.

U nordijskim zemljama je primjetna najveća razina rizika među stanovništvom koje živi u gradovima. Tako je u Danskoj ona na razini od 22,2 posto te u Švedskoj i Finskoj na 19,8 posto.

Istovjetna je situacija i u nekim zapadnoeuropskim zemljama. Tako je u Austriji stopa rizika od siromaštva i socijalne isključenosti u gradovima čak 27,1 posto, a u ruralnim sredinama tek 13,6 posto.

U Belgiji za gradove vrijedi stopa od 25,4 posto, u Njemačkoj 24,9 posto te u Francuskoj 24,7 posto.

Inače, u razdoblju od 10 godina, od 2015. do 2025. u EU je smanjena stopa izloženosti riziku za stanovništvo gradova s 23,3 na 21 posto, za one u manjim gradskim sredinama s 22,8 na 20,4 posto, a za ljude u ruralnim sredinama čak za pet postotnih bodova s 26,4 na 21,4 posto.