Medijalni dohodak na razini Europske unije (EU) porastao je u 2024. 6,2 posto nominalno i 3,6 posto realno, dok prve procjene za prošlu godinu govore da je rast nastavljen.
U 2025. je, prema tim procjenama, nominalni medijalni dohodak dodatno rastao 3,5 posto dok je realno to bilo 1,2 posto.
Medijalni dohodak, za razliku od prosječnog, pokazuje da 50 posto zaposlenih zarađuje više, a 50 posto manje od te medijalne brojke.
Konkretno, prema podacima Državnog zavoda za statistiku medijalna neto plaća u Hrvatskoj u ožujku ove godine bila je 1.317 eura što je 2,7 posto više na mjesečnoj i 9,8 posto na godišnjoj razini.
Hrvatska, što pokazuju i podaci Eurostata, u zadnje vrijeme ima ponajveći rast medijalnog dohotka u EU.
Tako je u 2024. veći nominalni rast jedino imala Slovačka sa stopom od 22,7 posto dok je u Hrvatskoj bio 22 posto.
Najmanji rast od 2,8 posto imala je Belgija, a Luksemburg je bio jedina zemlja članica u kojoj je nominalna medijalna plaća smanjena, i to za 1,5 posto.
U tom su razdoblju, doduše, tri zemlje imale realni pad medijalnog dohotka. Osim Luksemburga gdje je bio 3,7 posto to se još dogodilo u Belgiji za 1,5 posto i Rumunjskoj za 0,8 posto.
Slovačka i Hrvatska su i u realnom rastu na vrhu. U Slovačkoj je iznosio 23,8 posto, a u Hrvatskoj 17,3 posto.
Prve procjene Eurostata govore da je u prošloj godini u svih 25 članica EU-a za koje su podaci dostupni medijalni dohodak nominalno rastao. No, u realnim iznosima to se dogodilo u 17 zemalja.
Jedino je Estonija imala osjetniji pad, dok je u Belgiji, Njemačkoj, Irskoj, Nizozemskoj, Austriji, Rumunjskoj i Švedskoj realni medijalni dohodak ostao na praktično istoj razini.
Za Hrvatsku prva procjena Eurostata govori da je i u 2025. došlo do osjetnog rasta i nominalnog i realnog medijalnog dohotka.
U Sloveniji je u 2024. nominalni medijalni dohodak bio porastao 4,1 posto te realni dva posto, dok se za 2025. procjenjuje sličan smjer kretanja dohotka.
Kad je već riječ o dohocima, vrijedi pogledati i na što upućuju podaci o stopi stanovništva koja je izložena riziku od siromaštva.
Prva procjena za 2025. govori da je na razini EU-a postotak takvih osoba povećan za 0,1 postotni bod na 16,4 posto. To je nešto oko 72,5 milijuna europskih građana.
Pročitajte još:
Prema podacima koji se odnose za 2024., najveći postotak takvih osoba imala je Litva, i to 22,6 posto, a nakon toga slijede Latvija s 22 posto i Bugarska s 21,2 posto.
Najmanji postotak ljudi je izložen riziku od siromaštva u Češkoj gdje je stopa 9,6 posto. Relativno niske postotke još imaju Belgija s 10,9 posto i Danska s 11,8 posto.
Hrvatska je imala dosta visoku brojku od 19,5 posto, a procjena je da je u prošloj godini ona još dodatno rasla.
2 Odgovora
S druge strane inflacija ne da je među najbrže rastućima nego JE najbrže rastuća.
Važno je osigurati da rast koristi sve slojeve društva i da se provode mjere za smanjenje socijalnih nejednakosti.