Glazba je i dalje najprofitabilniji segment izvedbenih umjetnosti

Izvedbene umjetnosti možda nisu među prvim djelatnostima koje povezujemo s poslovnim rezultatima i financijskim pokazateljima, no iza kazališnih predstava, koncerata, festivala i drugih scenskih događanja stoji industrija koja zapošljava, ostvaruje prihode i posluje u specifičnim tržišnim uvjetima.

Napravili smo listu najuspješnijih tvrtki iz tog sektora, prema podacima bonitetne kuće CompanyWall, a ona pokazuje zanimljiv trend – među najuspješnijima dominiraju organizatori, producenti i promotori, odnosno poslovni modeli koji se oslanjaju na produkciju i komercijalizaciju događanja, a ne samo na tradicionalnu izvedbenu umjetnost.

Istovremeno, lista otkriva veliku žanrovsku raznolikost – od glazbe i festivala do kazališta i stand-up komedije, što sugerira da potražnja za različitim oblicima zabave i kulturnih sadržaja čini važan dio priče.

Vrijedi istaknuti kako je riječ o sektoru koji ne spada među profitabilnije u našoj zemlji, pa je tako deset spomenutih tvrtki lani ostvarilo 8,6 milijuna eura prihoda i 2,02 milijuna eura dobiti. Riječ je ipak o porastu u obje kategorije jer su, prema CompanyWallu, na kraju 2024. godine imale prihode od 7,4 milijuna eura, odnosno dobit od 1,7 milijuna eura.

Na vrhu ljestvice najuspješnijih u izvedbenim umjetnostima nalazi se splitski ŽAD, društvo povezano s glazbenikom Draženom Zečićem. Tvrtka je u 2025. ostvarila 667.654 eura prihoda, uz čak 404.712 eura neto dobiti, što znači da je na svakih 100 eura prihoda ostajalo više od 60 eura dobiti. Prihodi su pritom porasli gotovo pet posto, a dobit gotovo 22 posto u odnosu na godinu ranije.

Interesantan je i podatak da je ŽAD do tih rezultata došao sa svega šest zaposlenih, dva manje nego godinu ranije.

I Glazbeni terminal, druga najuspješnija tvrtka, imao je vrlo mali broj zaposlenih, svega dvoje. Među njihovim djelatnostima su organizacija koncerata i festivala, priprema i javno izvođenje glazbeno-scenskih i drugih scenskih djela te posredovanje pri angažiranju izvođača. Uz to imaju registriran širok spektar audiovizualnih djelatnosti, od proizvodnje i prometa audiovizualnih djela do njihova javnog prikazivanja.

Općenito, mali broj zaposlenih jedno je od obilježja područja izvedbenih umjetnosti pa je tako „rekorder” Festival Modem, koji ih je imao deset, u odnosu na 14 godinu ranije.

On stoji iza Mo:Dem Festivala, međunarodnog festivala psihodelične elektroničke glazbe koji se održava u Donjem Primišlju kod Slunja. Izrastao je iz zagrebačke klupske scene, a danas okuplja međunarodnu publiku i izvođače, uz snažan naglasak na vizualnoj umjetnosti, scenografiji i vlastitoj produkciji.

Tu je i Šuput d.o.o. pjevačice Maje Šuput, društvo registrirano za čitav niz djelatnosti, od organizacije koncerata, turneja, festivala i modnih revija do prodaje ulaznica te pripreme dramskih i glazbeno-scenskih djela. Prošle godine ostvarilo je 898.652 eura prihoda, što je 43,8 posto više nego 2024., dok je neto dobit iznosila 360.749 eura, odnosno 8,6 posto više.

Poduzeća u većoj ili manjoj mjeri povezana s glazbom dominiraju na našoj listi, a jedina prava iznimka je Lajnap Comedy Booking, tvrtka Vlatka Štampara, koja se bavi organizacijom i produkcijom stand-up komedije. U 2025. godini ostvarila je 265 tisuća eura prihoda i 108 tisuća eura neto dobiti, uz samo jednog zaposlenog.

Analiza ovih brojki daje naslutiti kako se i unutar relativno niskoprofitabilnog sektora mogu izdvojiti pojedinačne tvrtke koje posluju dosta uspješno, ponajprije u kontekstu malog broja zaposlenih.

Ipak, ukupna slika sugerira da iza brojnih događanja, nerijetko i dobro posjećenih, stoji tržište na kojem do ozbiljnijih zarada dolazi tek manji broj poduzetnika.