Za ulazak na australsku glazbenu ljestvicu pjesma će morati imati stvarne ljude. Australska diskografska industrija odlučila je da se potpuno generirane AI snimke više neće moći natjecati na službenim ARIA ljestvicama niti konkurirati za njihove glazbene nagrade. Povod je pjesma koja je pokazala da algoritam može postati komercijalni hit prije nego što publika uopće sazna tko ju je, odnosno što ju je izvelo.
Australski DJ i producent Josh Fawaz objavio je obradu Madonnine pjesme „Like a Prayer“ koja je provela 16 tjedana među 20 najpopularnijih australskih singlova i u svibnju došla do drugog mjesta. Tjednima je bila i najslušanija pjesma na australskim radijima, dok je do sredine srpnja na Spotifyju prikupila više od 38 milijuna slušanja. Tek nakon što se oko nje otvorila javna rasprava, u podacima na Spotifyju pojavila se napomena da su vokali i bubnjevi generirani umjetnom inteligencijom. Fawaz tvrdi da je AI koristio kao alat, a ne kao zamjenu za vlastiti kreativni rad. Associated Press i australski ABC bilježe da je pjesma u trenutku promjene pravila i dalje bila visoko na ljestvicama.
Nova australska pravila ne zabranjuju svaku upotrebu umjetne inteligencije. AI može pomagati u produkciji, obradi zvuka ili stvaranju pojedinih elemenata, ali glavni vokal i osnovne instrumentalne dionice moraju izvesti ljudi, a korišteni AI servis mora biti legalan i imati odgovarajuća prava.
Potpuno sintetičke pjesme mogu ostati dostupne na streaming servisima, ali više neće dobivati institucionalnu potvrdu u obliku mjesta na službenoj ljestvici ili glazbene nagrade.
Australija nije izolirani slučaj. Međunarodna federacija fonografske industrije, IFPI, krajem srpnja objavila je globalna načela prema kojima snimka mora biti „pretežno ljudski stvorena“ kako bi bila prihvatljiva za službene glazbene ljestvice.
Više od pola novih pjesama na Deezeru napravio AI
Drugi su uvjeti zakonito korištenje AI tehnologije, poštivanje autorskih i osobnih prava te jasna oznaka za publiku. Hrvatska je izričito navedena među zemljama u kojima IFPI s nacionalnim organizacijama radi na primjeni tih načela na službene ljestvice, što znači da ista rasprava dolazi i na domaće top glazbene ljestvice.
IFPI više ne pokušava zaustaviti tehnologiju, nego odrediti pod kojim uvjetima njezini proizvodi mogu sudjelovati u tržišnom natjecanju s ljudskim autorima.
Deezer je u srpnju objavio da na tu platformu svakoga dana stiže prosječno oko 90.000 potpuno AI generiranih pjesama. U pojedinim danima lipnja takve su snimke činile više od polovice cjelokupne nove glazbe učitane na servis.
Početkom 2025. njihov je udio bio približno 10 posto, što pokazuje koliko se brzo smanjuju troškovi i tehničke prepreke proizvodnji glazbe. Za stvaranje nove snimke više nisu nužni studio, izvođači ni mjeseci rada. Dovoljan je opis željenog žanra, raspoloženja i glasa. Deezer je zbog toga najavio da će nastaviti označavati AI glazbu, uklanjati je iz algoritamskih i uredničkih preporuka te brisati neaktivne snimke i sadržaj povezan s manipuliranjem brojem slušanja.
Velika količina novih pjesama ne znači da ih publika doista želi slušati. Deezer je početkom godine procijenio da AI glazba ostvaruje najviše oko tri posto ukupnog broja slušanja na platformi, ali i da je do 85 posto tih slušanja povezano s prijevarama.
97 posto slušatelja ne raspoznaje razliku
Sintetičke pjesme i automatizirani računi mogu se proizvoditi zajedno, u golemim količinama, kako bi jedni drugima stvarali lažna slušanja i izvlačili dio novca iz fonda za tantijeme. Svaki euro isplaćen na temelju umjetno generiranih pjesama i lažnih slušanja smanjuje iznos koji ostaje autorima i izvođačima sa stvarnom publikom. Deezerovi podaci pokazuju da se pitanje AI glazbe zato brzo pretvorilo iz estetske rasprave u problem poslovnog modela streaming industrije.
Dodatni je izazov to što slušatelji često ne mogu prepoznati razliku. U istraživanju Deezera i Ipsosa provedenom među 9.000 ljudi u osam zemalja sudionici su slušali tri pjesme i pokušali utvrditi koje su potpuno generirane umjetnom inteligencijom. Čak 97 posto nije uspjelo ispravno identificirati sve tri. Više od polovice izjavilo je da im je neugodno što ne mogu razlikovati ljudsku od sintetičke glazbe, dok je velika većina podržala jasno označavanje AI sadržaja. Istraživanje sugerira da glavni problem nije nužno kvaliteta pjesme, nego netransparentnost njezina nastanka.
Prvi virtualni izvođači pokazali su i koliko se brzo može izgraditi privid stvarne karijere. Grupa Velvet Sundown pojavila se s fotografijama članova, biografijom i cijelom diskografijom, prikupila više od milijun slušanja na Spotifyju, a tek je potom potvrđeno da su glazba, vizualni identitet i priča benda nastali uz pomoć generativnih alata. The Guardian je opisao taj slučaj kao upozorenje da platforme više ne mogu računati na to da će publika sama razlikovati stvarne izvođače od uvjerljivo dizajniranih digitalnih identiteta.
Još je osjetljiviji slučaj fiktivnog country izvođača Breaking Rusta, čija je pjesma „Walk My Walk“ krajem 2025. došla na prvo mjesto Billboardove ljestvice digitalne prodaje country pjesama. Prema izvještaju Associated Pressa, glas i glazbeni stil podsjećali su na rad američkog country izvođača Blanca Browna, koji s pjesmom nije imao nikakve veze i za nju je doznao od svojih obožavatelja. Takvi slučajevi otvaraju pitanje koje postojeći propisi teško rješavaju: što ako AI pjesma ne kopira jednu konkretnu snimku, ali uvjerljivo preuzima identitet, način pjevanja i kulturni prostor postojećeg izvođača?
ZAMP zabranio korištenje glazbe hrvatskih autora za trening AI-ja
Industrija na to ne odgovara potpunom zabranom. Spotify je najavio posebne oznake za profile izvođača koji predstavljaju AI persone, a takve profile od sredine rujna neće automatski uključivati u uredničke i algoritamske preporuke ako ih korisnik već ne prati. Oznaka se odnosi na identitet izvođača, dok bi zasebni podaci trebali pokazivati gdje je umjetna inteligencija korištena u samoj pjesmi. Prema Spotifyju, cilj je zaštititi publiku i stvarne izvođače od lažnog predstavljanja, a ne ukloniti svaki sadržaj nastao uz pomoć AI-ja.
No istodobno se gradi i tržište licencirane AI glazbe. Spotify i Universal Music Group dogovorili su razvoj dodatne usluge u kojoj bi pretplatnici mogli stvarati vlastite obrade i remikse pjesama izvođača koji na to pristanu. Prihod bi se dijelio s izvođačima i autorima, a korištenje njihovih djela bilo bi vezano uz pristanak, navođenje zasluga i naknadu. Sporazum Spotifyja i Universala pokazuje da diskografske kuće u umjetnoj inteligenciji ne žele prijetnju pretvoriti u proizvod nad kojim mogu zadržati kontrolu i iz kojeg mogu ostvariti prihod.
I hrvatski su autori već povukli prvu crtu. HDS ZAMP ograničio je korištenje repertoara hrvatskih autora za treniranje sustava umjetne inteligencije, pozivajući se na prava reproduciranja djela i rudarenja teksta te podataka. Stav je da se domaća glazba može koristiti za treniranje komercijalnih modela samo uz odgovarajuću licencu i naknadu autorima. HDS ZAMP tako pokušava spriječiti da glazba domaćih autora besplatno postane sirovina za proizvode koji će se s njima poslije natjecati.
Pročitajte još:
Na glazbenoj sceni vrlo je teško povući granicu između čovjeka i tehnologije. Glazbenici već koriste alate za produkciju, obradu i eksperimentiranje. S druge strane masovno se proizvode pjesme bez ljudskog izvođača, sustavi trenirani na tuđim djelima bez dopuštenja i virtualni identiteti koji publici ne otkrivaju tko stoji iza njih. Ostaju nepoznanice tko je dao pristanak, tko je naveden kao autor, tko prima novac i zna li slušatelj što zapravo sluša.
AI može proizvesti uvjerljiv vokal, zarazan refren i izvođača s fotografijama, biografijom i milijunskim brojkama. Ono što još ne može samostalno riješiti jesu prava, odgovornost i raspodjela prihoda. Upravo će se oko tih pitanja, a ne oko toga može li računalo napisati dobru pjesmu, voditi najvažnija bitka glazbene industrije.
