Kineski proizvođač humanoidnih i četveronožnih robota Unitree trebao je biti jedan od najupečatljivijih primjera novog tehnološkog vala na kineskom tržištu kapitala.
Nekoliko dana nakon spektakularnog izlaska na burzu postao je, međutim, i upozorenje koliko se brzo očekivanja od nove industrije mogu odvojiti od poslovnih rezultata.
Dionice Unitreeja prvog su dana trgovanja na šangajskom STAR Marketu zaključile 460 posto iznad IPO cijene od 150,8 juana.
Kompanija koja je na IPO-u bila procijenjena na oko devet milijardi dolara na kraju prvog dana vrijedila je oko 50 milijardi dolara, a tržišna kapitalizacija nakratko je dosegnula približno 66 milijardi dolara.
Uslijedio je nagli preokret. Dionica je u nekoliko dana izgubila oko 45 posto, čime je s vrhunca izbrisano približno 30 milijardi dolara tržišne vrijednosti. Iako Unitree i nakon pada vrijedi višestruko više nego pri IPO-u, takva volatilnost otvorila je pitanje jesu li investitori humanoidnu robotiku počeli vrednovati prema scenariju budućnosti koji još nije potvrđen današnjim poslovanjem.
Gotovo deset milijuna investitora željelo je dionice
Razmjeri interesa bili su vidljivi i prije početka trgovanja. IPO vrijedan oko 900 milijuna dolara bio je više od 8.000 puta predbilježen među malim investitorima, a gotovo deset milijuna njih pokušalo je dobiti dionice.
Unitree je pritom na IPO-u vrednovan na oko 118 puta annualizirane očekivane dobiti, što pokazuje koliko su velika očekivanja već bila ugrađena u cijenu prije nego što je počelo burzovno trgovanje.
Problem je što poslovni rezultati zasad ne rastu istim tempom kao valuacija. Prilagođena neto dobit Unitreeja u prvom tromjesečju 2026. pala je 53 posto na godišnjoj razini, na oko 40 milijuna juana. Kompanija jest profitabilna, što je izdvaja od niza mlađih konkurenata, ali komercijalna primjena humanoidnih robota još je ograničena, dok troškovi istraživanja i razvoja rastu.
U tome se nalazi i ključna razlika između tehnološkog napretka i investicijske priče. Robot koji trči, pleše, izvodi borilačke pokrete ili igra tenis atraktivan je dokaz napretka tehnologije, ali još nije isto što i stroj koji može dovoljno pouzdano i jeftino zamijeniti čovjeka tijekom cijele radne smjene.
Roboti već igraju tenis, ali ekonomija tek treba stići tehnologiju
Koliko se brzo sposobnosti humanoidnih robota razvijaju pokazao je proteklog vikenda i događaj u Pekingu. Humanoidni robot kineskog Galbota odigrao je demonstracijski teniski meč protiv bivše kineske tenisačice Zheng Jie, kretao se po terenu, vraćao forhende i bekhende te nastavio igrati nakon pada.
Takve demonstracije prije nekoliko godina djelovale bi gotovo futuristički. Danas su sve češće, a Kina je humanoidnu robotiku pretvorila u jednu od strateških tehnoloških industrija.
Prema podacima kineskog industrijskog udruženja koje prenosi Reuters, u prvoj polovici 2026. u Kini je isporučeno više od 40.000 humanoidnih robota, što predstavlja čak 97 posto globalnih isporuka. Roboti se postupno uvode u tvornice i logističke centre, ali u većini primjena još su manje učinkoviti od ljudi.
Upravo je tu najveći raskorak između sadašnje stvarnosti i burzovnih očekivanja.
Osnivač i izvršni direktor Unitreeja Wang Xingxing prošlog je tjedna rekao da se robotika približava svojem „ChatGPT trenutku”, odnosno prijelomnoj točki nakon koje bi roboti mogli razumjeti upute i samostalno obavljati mnogo širi raspon zadataka u stvarnom svijetu. Istodobno procjenjuje da bi takav proboj u softveru mogao biti udaljen između dvije i deset godina.
Kapital unatoč svemu nastavlja ulaziti
Pad Unitreeja zasad nije zaustavio kapital koji ulazi u kinesku robotiku. Robotska jedinica proizvođača električnih automobila Xpeng ovog je tjedna prikupila više od 900 milijuna dolara u prvom krugu financiranja, uz valuaciju veću od 6,3 milijarde dolara.
U financiranju su sudjelovali IDG Capital, Tencent, Alibaba i drugi veliki investitori, a Xpeng želi do kraja godine dosegnuti proizvodnju od 1.000 humanoidnih robota IRON mjesečno. Prva šira komercijalna prodaja planirana je za 2027. godinu.
Automobilske kompanije posebno su zainteresirane za humanoidnu robotiku jer već raspolažu velikim dijelom potrebnog znanja – od baterija i senzora do softvera, proizvodnih lanaca i autonomnih sustava.
To povećava mogućnost da se današnje tehnološke demonstracije doista pretvore u veliko tržište. No istodobno ne govori mnogo o tome koliko bi današnje kompanije trebale vrijediti.
Sličnost s početkom AI euforije
Zbog toga Unitree možda nije dokaz da je robotika balon, ali pokazuje obilježja koja se često pojavljuju u ranim fazama velikih investicijskih tema: snažna tehnološka priča, golemo potencijalno tržište, državna podrška, milijarde dolara svježeg kapitala i valuacije koje pretpostavljaju da će budući rast biti iznimno velik.
Kina pritom ima nekoliko stvarnih prednosti. Ima razvijenu industrijsku bazu, velik lanac dobavljača elektronike i baterija, snažnu proizvodnju elektromotora i senzora te velik broj kompanija koje međusobnom konkurencijom spuštaju cijene. Vlada robotiku dodatno smatra strateškom industrijom koja bi dugoročno trebala pomoći i u rješavanju problema smanjenja radno sposobnog stanovništva.
Pročitajte još:
Zbog toga usporedba s ranijim kineskim razvojem električnih vozila nije potpuno neutemeljena. Industrija koja godinama proizvodi ograničene količine i troši golema sredstva na razvoj može kasnije postati globalno dominantna.
Ali čak i kada je dugoročna tehnološka teza točna, cijena dionice može biti pogrešna.
