Dulji životni vijek mijenja ekonomiju: četiri tehnologije koje će oblikovati poslovanje budućnosti

Dulji životni vijek više nije samo zdravstvena tema, nego jedan od važnih pokretača gospodarskih i poslovnih promjena u 21. stoljeću. Starenje stanovništva mijenja potrošačke navike, tržište rada, financijsko planiranje, dizajn proizvoda i način na koji kompanije organiziraju poslovanje.

Novo UniCreditovo izvješće Horizons Observatory pod nazivom LongevityTech: Technology Enabling Strategy in the Longevity Economy ističe da će se poduzeća u gotovo svim sektorima, od financija i proizvodnje do maloprodaje, energetike i infrastrukture, morati prilagoditi vremenu u kojem ljudi žive i rade znatno dulje.

Prema izvješću, dugovječnost se sve više pretvara iz demografskog izazova u gospodarsku priliku. Kompanije koje se na vrijeme prilagode tom trendu mogle bi lakše razvijati nove proizvode i usluge, donositi bolje investicijske odluke i jačati dugoročnu konkurentnost.

U središtu te promjene UniCredit izdvaja četiri tehnologije: umjetnu inteligenciju, robotiku, kvantne tehnologije te napredna sučelja koja povezuju ljude i strojeve. Te bi tehnologije trebale postati temelj takozvane ekonomije dugovječnosti, u kojoj poslovni modeli moraju odgovoriti na potrebe starije radne snage, duljeg radnog vijeka i potrošača različitih životnih dobi.

Umjetna inteligencija, navodi se u izvješću, prelazi iz faze eksperimentiranja u široku poslovnu primjenu. Već sada 88 posto poduzeća u svijetu koristi AI u barem jednom segmentu poslovanja, dok bi globalno tržište umjetne inteligencije do 2030. moglo dosegnuti 813,8 milijardi dolara. To je više nego trostruko u odnosu na procijenjenih 244 milijarde dolara u 2025. godini.

AI bi u ekonomiji dugovječnosti mogao imati ulogu svojevrsne kognitivne infrastrukture. Kompanijama može pomoći u predviđanju rizika, otkrivanju prijevara, održavanju opreme, poboljšanju korisničkog iskustva te personaliziranju zdravstvenih i financijskih preporuka. Posebno je važna njegova primjena u dugoročnom financijskom planiranju, jer dulji životni vijek mijenja odnos prema štednji, mirovinama, osiguranju i upravljanju imovinom.

Druga važna tehnologija je robotika. UniCreditovo izvješće navodi da robotika više nije vezana samo uz tvorničke pogone, nego sve više ulazi u zdravstvo, logistiku, održavanje infrastrukture i sigurnost na radnom mjestu. Globalno tržište robotike moglo bi porasti sa 74,1 milijarde dolara u 2024. na 476 milijardi dolara do 2035. godine.

Očekuje se i da će do 2030. godine 80 posto ljudi svakodnevno komunicirati s pametnim robotima, dok ih danas to čini manje od 10 posto. U kontekstu starenja stanovništva robotika može smanjiti fizičko opterećenje zaposlenika, produljiti radni vijek i pomoći organizacijama da zadrže produktivnost unatoč demografskim promjenama.

Treći stup ekonomije dugovječnosti su kvantne tehnologije. Iako su još u razvoju, privlače sve veća javna i privatna ulaganja. Izvješće navodi da bi tržište kvantnog računalstva moglo dosegnuti 7,3 milijarde dolara, dok su vlade diljem svijeta već osigurale 44,5 milijardi dolara javnih sredstava za razvoj kvantnih tehnologija.

UniCredit očekuje da će kvantne tehnologije imati važnu ulogu u financijskim modelima, upravljanju rizicima, planiranju infrastrukture, kibernetičkoj sigurnosti i rješavanju složenih optimizacijskih problema. To su područja u kojima tradicionalna računalna rješenja sve teže prate količinu podataka i složenost odluka.

Četvrto područje su sučelja nove generacije, odnosno tehnologije koje ljudima omogućuju jednostavniju interakciju sa strojevima i digitalnim sustavima. To uključuje glasovno upravljanje, prepoznavanje pokreta, nosive tehnologije i sučelja koja povezuju mozak i računalo.

Kako stanovništvo stari, dostupnost proizvoda i usluga postaje sve važnije poslovno pitanje. Kompanije koje žele ostati konkurentne morat će razvijati proizvode koji su jednostavni za korištenje ne samo mladim korisnicima, nego i starijim potrošačima te osobama s različitim fizičkim i kognitivnim potrebama. Prema procjenama iz izvješća, tržište sučelja mozak-računalo moglo bi do 2029. dosegnuti 506 milijuna dolara, gotovo dvostruko više nego 2024. godine.

Prema UniCreditu, dugovječnost se više ne bi trebala promatrati kao izazov isključivo za zdravstvene sustave. Ona već sada utječe na financijski sektor, proizvodnju, maloprodaju, nekretnine, energetiku, infrastrukturu i digitalne usluge.

“U raspravama o dugovječnosti često se zanemaruje činjenica da ona više nije samo zdravstvena tema. Financijski sektor, proizvodnja, maloprodaja, nekretnine, svaki je sektor prisiljen preispitati kako pruža usluge, zapošljava i ulaže na dulje vremensko razdoblje”, rekao je prof. Nic Palmarini, direktor britanskog Nacionalnog centra za inovacije u području dugovječnosti.

Dodao je da tehnologije koje se ubrzano razvijaju postaju ključna infrastruktura koja kompanijama omogućuje planiranje i stvaranje vrijednosti desetljećima unaprijed, a ne samo za sljedeći kvartal.

Ekonomija dugovječnosti zato otvara i novo strateško pitanje za kompanije: kako poslovati u društvu u kojem kupci, zaposlenici i ulagači žive dulje, rade dulje i očekuju drukčije proizvode i usluge. Oni koji to prepoznaju na vrijeme mogli bi iz demografskog izazova stvoriti novu priliku za rast.