Znojni poslovi možda ne mijenjaju svijet, ali su nezamjenjivi i privlače milijarde

Zbog količine milijardi koje se ‘upucajvaju’ u razvoj umjetne inteligencije, a i samih novosti o tome, stiče se dojam da je AI jedina stvar na svijetu koja danas privlači značajniji kapital. No tome ipak nije tako. Umjetna inteligencija niti može, niti će tako skoro zamijeniti fizičke poslove i know-how pravih majstora koji ljudima popravljaju kvarove u domovima ili ih grade. A većih ili manjih stručnjaka koji znaju raditi svojim rukama, pogotovo među mlađom generacijom, sve je manje.

Tako dolazimo do novog termina, tzv. znojnog startupa. To nije neka nova vrsta tehnologije, nego stari poslovi vođeni s većom poduzetničkom ambicijom. Ne razvijaju aplikacije niti kupcima moraju objašnjavati problem koji rješavaju. Popravljaju ono što se pokvarilo, održavaju ono što propada i obavljaju poslove koje nije moguće preseliti na internet.

Američki Morning Brew tim je djelatnostima posvetio posebno izdanje i nazvao ih „sweaty startups“. Iza pomalo podrugljivog naziva nalazi se jednostavna poduzetnička ideja: za uspješan posao nije uvijek potrebno osmisliti proizvod koji će promijeniti svijet. Ponekad je dovoljno bolje organizirati uslugu koju ljudi već trebaju i za koju teško pronalaze pouzdanog izvođača.

Svijetu trebaju vodoinstalateri, a ne AI startupi

Trend se širi u dva smjera. Sve više mladih pokreće lokalne uslužne tvrtke, a investicijski fondovi kupuju manje obrte i povezuju ih u velike sustave. Vodoinstalaterske i slične kompanije tako od neuglednih malih poslova postaju biznisi vrijedni milijarde dolara.

Njihov rast otkriva neravnotežu koju je tehnološka groznica dugo prikrivala. AI projekti izgledaju bolje u prezentacijama, lakše privlače medijsku pozornost i obećavaju globalno tržište, ali svijetu možda ne treba onoliko novih AI startupa koliko ih se danas osniva. Vodoinstalatera nema dovoljno.

Umjetna inteligencija može pronaći majstora, složiti mu raspored i izdati račun, ali ne može doći u stan i zaustaviti vodu koja prodire kroz strop. Upravo se u toj razlici između šminkerski privlačnog i stvarno potrebnog otvorio prostor za znojne startupe. Njihov proizvod nije obećanje da će jednoga dana promijeniti svijet, nego usluga bez koje svijet teško funkcionira.

Američki fond Apollo u svibnju je dogovorio ulaganje dvije milijarde dolara u manjinski udio u Apex Service Partnersu, kompaniji koja okuplja pružatelje usluga grijanja, klimatizacije, vodovodnih i električarskih radova. Transakcija je, prema Wall Street Journalu, Apex vrednovala na deset milijardi dolara.

Takve su djelatnosti donedavno bile gotovo nevidljive u svijetu velikih ulaganja. Smatralo ih se lokalnim poslovima ograničenog dosega, vezanima uz vlasnika, nekoliko zaposlenih i servisno vozilo. U međuvremenu su postale dovoljno privlačne da ih investicijski fondovi povezuju u velike poslovne sustave.

Ne radi se o nostalgiji već poslovnoj računici

Izraz ‘znojni startupi’ popularizirao je poduzetnik Nick Huber, koji je 2011., još kao student Sveučilišta Cornell, pokrenuo posao skladištenja stvari za studente. Poslovanje je proširio na 25 sveučilišnih gradova i potom ga prodao za 1,7 milijuna dolara. Huber danas zagovara ulaganje u stare, dobro poznate djelatnosti sa stabilnom potražnjom, umjesto pokušaja stvaranja još jednoga tehnološkog hita.

U središtu njegove teze nije povratak zanatima iz nostalgije, nego poslovna računica. Cijevi pucaju, klimatizacijski uređaji se kvare, a zgrade zahtijevaju stalno održavanje. Kupac takvu uslugu ne može naručiti iz jeftinije zemlje niti problem odgađati mjesecima. Ponuda je pritom ograničena brojem kvalificiranih ljudi koji posao mogu obaviti.

Znojni startup zato ne mora stvarati novu potražnju. Njegov je zadatak preuzeti dio postojeće potražnje i pružiti pouzdaniju uslugu od konkurencije. U djelatnostima u kojima se majstora čeka tjednima već i uredna komunikacija, poštovanje dogovorenog roka i jasna cijena mogu postati ozbiljna tržišna prednost.

Morning Brew argument za taj poslovni model pronalazi i u analizi ekonomista Sveučilišta u Chicagu.

Udio prihoda najbogatijih jedan posto Amerikanaca, ostvaren u srednje velikim regionalnim kompanijama, među kojima su podopolagačke i vodoinstalaterske tvrtke, povećan je s 30,3 posto u 2014. na 34,9 posto u 2022. godini.

Investicijski fondovi preuzeli 800 zanatskih subjekata

Promjena je vidljiva i među mlađim poduzetnicima. Prema Bank of America Instituteu, broj prijava za pokretanje poslovanja pripadnika generacije Z porastao je 66 posto u godini zaključno s lipnjem. Morning Brew u tome vidi odmak od uvjerenja da svaki ambiciozni poduzetnik mora osnovati tehnološki startup i tražiti rizični kapital.

Veliki ulagači otišli su korak dalje. Wall Street Journal, pozivajući se na podatke PitchBooka, navodi da su investicijski fondovi od 2022. preuzeli gotovo 800 američkih kompanija koje se bave kućnim instalacijama i održavanjem.

 Apolloovo ulaganje u Apex samo je najveća potvrda vrijednosti koja se počela pripisivati tim poslovima.

Strategija fondova temelji se na povezivanju velikog broja lokalnih tvrtki. Administracija, nabava, marketing i komunikacija s korisnicima sele se u zajednički sustav, dok posao na terenu ostaje u rukama lokalnih radnika. Time se djelatnost koja je tradicionalno ovisila o jednom vlasniku i njegovim osobnim kontaktima, pokušava pretvoriti u standardiziranu uslugu koju je moguće širiti.

Porast građevinskih obrta u RH čak 62 posto

Američki trend ima prepoznatljivu hrvatsku podlogu, premda ovdje još nema sličnih milijardi ni velikog vala preuzimanja. Prema podacima Hrvatske obrtničke komore, u veljači 2026. u hrvatskom je građevinarstvu bilo aktivno 16.985 obrta, čak 62,3 posto više nego pet godina prije.

Najbrže su rasle specijalizirane djelatnosti povezane s instalacijama i završnim građevinskim radovima. Njihov je broj u pet godina povećan 71,5 posto, a danas čine gotovo 93 posto svih građevinskih obrta. Upravo su to poslovi koji najviše odgovaraju američkom konceptu znojnih startupa: lokalni su, teško ih je automatizirati i ovise o praktičnom znanju.

Broj zaposlenih u građevinskim obrtima u istom je razdoblju porastao 33,4 posto, na nešto više od 29 tisuća radnika. Obrti su se, dakle, otvarali znatno brže nego što je rasla zaposlenost. To ne znači da svi dobro zarađuju, ali pokazuje širenje malih poslova koje vlasnici često pokreću i vode sami.

Njihovu tržišnu poziciju potvrđuju i podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Na ovogodišnjim popisima deficitarnih zanimanja u gotovo svim dijelovima zemlje ponavljaju se elektroinstalateri, monteri strojarskih instalacija, stolari, soboslikari i radnici specijalizirani za završne građevinske radove. Nedostatak ljudi istodobno povećava vrijednost njihova rada i ograničava mogućnost širenja poslovanja. Fizički rad, odgovornost za izvedene zahvate i nedostatak kvalificiranih radnika ostaju prepreke koje ne može ukloniti ni najbolji poslovni plan. Zato se na znojnim startupima nije lako obogatiti.

No pomiješamo li AI sa znojnim poslovima, možda AI može olakšati način na koji se ti poslovi vode. Preuzeti dio administracije, ubrzati izradu ponuda i olakšati organizaciju radnika. Katkad je za konkurentsku prednost dovoljno pojaviti se na vrijeme i popraviti ono što je pokvareno.