Vlada usvojila prijedlog investicijskog računa: Od 1. siječnja građani bi mogli ulagati bez poreza 

Vlada je u saborsku proceduru uputila prijedlog Zakona o hrvatskom investicijskom računu, kojim se uvodi novi porezno povlašteni model ulaganja građana u dionice, obveznice, fondove i ETF-ove.

Hrvatski investicijski račun (HIR) bit će namijenjen fizičkim osobama koje su porezni rezidenti Hrvatske, a cilj Vlade je dio štednje građana iz bankovnih depozita usmjeriti prema tržištu kapitala i tako povećati dostupnost kapitala hrvatskom gospodarstvu.

Najvažnija pogodnost novog računa jest porezni tretman. Kupnja i prodaja financijskih instrumenata unutar HIR-a, zamjene ulaganja, kao i primljene dividende, kamate i drugi prinosi neće se smatrati porezno relevantnim događajem dok se poštuju uvjeti propisani zakonom.

Građanin će moći imati samo jedan HIR, a ukupne uplate tijekom života bit će ograničene na 200.000 eura. Ako u prvih pet godina od otvaranja računa ne povlači sredstva, limit će se povećati za dodatnih 50.000 eura, odnosno na ukupno 250.000 eura.

Važno je da se limit odnosi na kumulativne uplate, a ne na vrijednost portfelja. Rast vrijednosti dionica ili fondova, dividende i drugi prinosi ne ulaze u limit, dok povlačenje novca ne vraća prethodno iskorišteni prostor za nove uplate.

Za maloljetnike će vrijediti poseban limit od 50.000 eura. Nakon punoljetnosti sredstva se prenose na njihov redovni HIR, a prethodne uplate ne uračunavaju se u limit koji osoba dobiva kao punoljetni ulagatelj.

Dionice, obveznice i ETF-ovi

Prema prijedlogu zakona, preko HIR-a će se moći ulagati u dionice, obveznice, instrumente tržišta novca, UCITS fondove i UCITS ETF-ove. U pravilu će morati biti riječ o instrumentima kojima se trguje na reguliranim tržištima ili multilateralnim trgovinskim platformama u Europskoj uniji, Europskom gospodarskom prostoru ili zemljama OECD-a.

Građani će na novi račun moći prenijeti i financijske instrumente koje su kupili prije njegova otvaranja, pri čemu će njihova tržišna vrijednost u trenutku prijenosa biti uračunata u limit uplata.

Zakon istodobno uvodi i domaću komponentu ulaganja. Nakon prve godine najmanje 20 posto prosječne vrijednosti ulaganja tijekom kalendarske godine morat će biti povezano s Hrvatskom. U taj udio ulazit će, među ostalim, vrijednosni papiri hrvatskih izdavatelja te određeni fondovi koji najmanje polovicu imovine ulažu u takve instrumente.

Za račune vrijednije od 20.000 eura uvodi se i ograničenje koncentracije: u financijske instrumente jednog izdavatelja u pravilu neće se smjeti uložiti više od 50 posto portfelja. Od tog su pravila izuzete, među ostalim, državne obveznice i trezorski zapisi te UCITS fondovi i ETF-ovi.

Račun će voditi banke, brokeri i fondovi

HIR će moći nuditi banke, investicijska društva te društva za upravljanje fondovima koja ispune zakonske uvjete. Hanfa će voditi i javno objavljivati popis ovlaštenih posrednika.

Građani će moći sami izdavati naloge za kupnju i prodaju ili upravljanje portfeljem prepustiti ovlaštenom posredniku. Posrednici neće smjeti kreditirati građane radi ulaganja preko HIR-a.

Račun će se moći prenijeti drugom posredniku bez gubitka poreznog statusa, u pravilu nakon što prođe najmanje godinu dana od otvaranja ili posljednjeg prijenosa računa.

Ako se prekrše zakonska pravila, primjerice dopuštene vrste ulaganja, minimalni udio hrvatskih instrumenata ili ograničenje koncentracije, vlasnik će dobiti rok za usklađenje. Ako račun ni tada ne bude usklađen, isplate će podlijegati porezu na dohodak.

Prijedlog sada ide pred Hrvatski sabor. Ako bude usvojen, zakon bi prema sadašnjem tekstu stupio na snagu osmoga dana od objave u Narodnim novinama.