Ministarstvo financija uputilo je u javno savjetovanje nacrt prijedloga Zakona o hrvatskom investicijskom računu, kojim bi se građanima omogućilo ulaganje u financijske instrumente uz porezne pogodnosti i niske administrativne troškove.
Hrvatski investicijski račun, skraćeno HRI, bio bi namijenjen isključivo fizičkim osobama. Mogao bi ga otvoriti svaki punoljetni građanin, kao i roditelj za maloljetno dijete.
Državni tajnik u Ministarstvu financija Matej Bule rekao je da je riječ o novosti u hrvatskom financijskom sustavu, usklađenoj sa strategijom razvoja tržišta kapitala i preporukama Europske unije.
Prema njegovim riječima, cilj je omogućiti građanima da izravnije sudjeluju u rastu domaćega gospodarstva ulaganjem u financijske instrumente, uključujući dionice hrvatskih kompanija.
Najmanje 20 posto ulaganja preko računa moralo bi biti usmjereno u domaće kompanije uvrštene na burzu.
Do 200.000 eura uplata tijekom života
Građanin bi mogao otvoriti samo jedan hrvatski investicijski račun na svoje ime. Ukupan cjeloživotni iznos uplata bio bi ograničen na 200.000 eura.
Za građane koji tijekom pet godina redovito uplaćuju sredstva, a pritom ih ne podižu, limit bi se povećao za dodatnih 50.000 eura, na ukupno 250.000 eura.
Ostvareni prinosi ne bi se uračunavali u taj limit. Neovisno o visini dobiti od ulaganja, građani na prinose ne bi plaćali porez.
Sredstva bi se mogla povući u bilo kojem trenutku, a i isplate bi bile oslobođene oporezivanja.
Minimalni iznos ulaganja nije predviđen, pa bi račun bio dostupan svim malim ulagačima, neovisno o tome koliko novca mogu izdvojiti.
Računi bi se otvarali kod banaka i investicijskih društava
HRI ne bi bio klasičan transakcijski račun, nego poseban osobni investicijski račun koji bi se otvarao kod ovlaštenih posrednika, poput banaka i investicijskih društava.
Posrednici bi pratili ukupne uplate i upozoravali građane ako se približe dopuštenom limitu. Registar uplata i isplata vodilo bi Središnje klirinško depozitarno društvo, dok bi nadzor nad sustavom provodila Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga.
Članica Upravnog vijeća Hanfe Martina Verić istaknula je da bi građani sami mogli birati u koje će se financijske instrumente ulagati njihov novac. Oni koji ne žele samostalno donositi odluke mogli bi izbor ulaganja prepustiti posredniku, u skladu s prethodnim dogovorom.
Očekuju se stotine milijuna eura uplata
Bule je hrvatski investicijski račun usporedio s državnim i narodnim obveznicama, za koje su građani pokazali veliko zanimanje. U 20 izdanja tih vrijednosnih papira prikupljeno je oko 16 milijardi eura.
Ministarstvo očekuje da bi novi model mogao povećati uključenost građana na tržištu kapitala i poboljšati njegovu likvidnost.
Prema iznesenim procjenama, u prve dvije godine preko investicijskih računa moglo bi biti uplaćeno između 200 i 600 milijuna eura.
Pročitajte još:
Sličan model dosad je uvelo ili uvodi 12 država članica Europske unije. Kao primjer navedena je Švedska, u kojoj su takvi računi široko prihvaćeni među građanima.
Javno savjetovanje o nacrtu zakona traje do 23. kolovoza, a očekuje se da bi zakon mogao stupiti na snagu 1. siječnja 2027. godine.
