Lažni Toni Milun gleda u kameru i nudi zaradu od 2.000 eura tjedno. Video izgleda uvjerljivo, glas prati pokrete lica, a lice pripada čovjeku kojeg velik dio publike poznaje upravo po financijskoj edukaciji. Samo što Toni Milun to nikada nije rekao.
„Ponovo prevara s mojim AI videom na društvenim mrežama. Ako naiđete na video u kojem nudim mogućnost zarade od 2000 eura tjedno, prijavite ga“, upozorio je Milun 9. rujna. Dodao je da je snimka prilično vjerna, ali je zasad odaje naglasak.
U tome je srž nove generacije investicijskih prijevara. Njihov osnovni cilj nije se promijenio – navesti čovjeka da pošalje novac ili preda podatke – ali alati kojima se to postiže jesu.
Fotografije poznatih osoba zamjenjuju deepfake videozapisi, masovne e-mailove privatne WhatsApp grupe, a neugledne internetske stranice profesionalno izrađene platforme na kojima žrtva može danima gledati kako joj navodno raste portfelj.
HANFA za Financije.hr potvrđuje da su financijske i internetske prijevare s razvojem digitalnih tehnologija postale brojnije i sofisticiranije. Prevaranti, navode iz Agencije, koriste napredne digitalne alate, društvene mreže i umjetnu inteligenciju kako bi njihove priče bile uvjerljivije i teže prepoznatljive.
Drugim riječima, najveći problem više nije samo što građani ne znaju prepoznati lošu prijevaru. Problem je što dobra prijevara sve manje izgleda kao prijevara.
Mjesecima je mislio da ulaže u naftu i plin
Koliko dugo takva manipulacija može trajati pokazuje recentni slučaj 58-godišnjaka koji je od svibnja do kraja kolovoza komunicirao s više osoba uvjeren da ulaže u projekt povezan s naftom i plinom. Kupnjom kriptovaluta uplatio je više od 30.000 eura. Tek nakon provjere virtualnog novčanika utvrdio je da je ostao bez novca.
Važnije od samog iznosa jest trajanje. Prevara nije završena jednim pozivom niti jednom impulzivnom uplatom. Odnos se gradio dulje od tri mjeseca.
Upravo je postupno stvaranje povjerenja zajedničko velikom broju novih obrazaca prijevara. U jednoj verziji kontakt uspostavlja „broker“. U drugoj ulagač ulazi u WhatsApp grupu u kojoj svi drugi članovi navodno već zarađuju. U trećoj se povjerenje gradi kroz romantičan odnos, a ulaganje se prvi put spomene tek nekoliko tjedana ili mjeseci kasnije.
HANFA navodi da se u praksi najčešće susreće s investicijskim prijevarama, ali i phishingom, lažnim SMS-ovima, e-mailovima i porukama preko aplikacija. Zajednički znakovi uglavnom ostaju isti: obećanje brze i sigurne zarade, minimalan navodni rizik i pritisak da se odluka donese prije nego što žrtva stigne provjeriti s kim posluje.
WhatsApp grupa u kojoj svi zarađuju
Jedna od učinkovitijih metoda upravo su privatne investicijske grupe. Ulagač dobiva pristup navodnim stručnjacima, analizama i preporukama dionica. Drugi članovi grupe objavljuju svoje dobitke, zahvaljuju administratorima i ostavljaju dojam da je riječ o zajednici koja je pronašla način kako pobijediti tržište.
Prevara ne mora početi velikom uplatom. Mala investicija i prikaz prvog dobitka mogu biti korisniji od bilo kakvog agresivnog nagovaranja. Tek kada korisnik povjeruje da sustav funkcionira, pojavljuju se veći ulozi i „prilike“ koje ne bi trebalo propustiti.
Ponekad se pritom ne prodaje ni potpuno izmišljeno ulaganje. Dovoljna je manje likvidna dionica koju se u grupi predstavlja kao tajnu priliku prije velikog rasta cijene. Novi investitori počnu kupovati, organizatori izlaze iz svojih pozicija, a oni koji su došli kasnije ostaju s gubitkom.
HANFA za Financije.hr upozorava da upravo društvene mreže i digitalne platforme prevarantima omogućuju brz pristup velikom broju potencijalnih žrtava. Oglasi, privatne grupe, poruke i lažni profili omogućuju im da isti model gotovo bez troška ponove tisućama puta.
Poznato lice više nije dokaz
Prevaranti već godinama koriste Elona Muska, poznate poduzetnike, televizijske voditelje i financijske stručnjake kako bi svojim ponudama posudili vjerodostojnost. Umjetna inteligencija samo je uklonila dio tehničkih prepreka.Nekada je bilo dovoljno staviti Muskovu fotografiju uz izmišljenu izjavu o Bitcoinu. Sada se može proizvesti video u kojem poznata osoba naizgled sama izgovara poruku.
U Hrvatskoj je ista logika iskorištena i s Tonijem Milunom.
HANFA navodi da prevaranti danas izrađuju lažne dokumente, koriste lažirane logotipe institucija i predstavljaju se kao zaposlenici banaka, regulatora ili poznatih kompanija. AI taj arsenal dodatno proširuje.
Prevarant više ne mora uvjeriti žrtvu da vjeruje njemu. Dovoljno je da nakratko posudi identitet osobe ili institucije kojoj već vjeruje.
Kada lažna država traži samo 250 eura
Lažna internetska stranica oponašala je izgled portala gov.hr i predstavljala se kao stranica Hrvatske narodne banke. Oglašavala je izmišljeni „Nacionalni program financijskog pristupa“, iza kojeg je navodno stajao fond od dvije milijarde eura. U kolovozu je HANFA upozorila na još jedan dobar primjer te logike.
Broj sudionika bio je ograničen, a za ulazak je trebalo uplatiti 250 eura. Sve je bilo pažljivo složeno. Autoritet države, veliki iznos navodnog programa, ograničena dostupnost i relativno mali početni polog. Prevarant tako ne traži odmah životnu ušteđevinu. Prvo traži iznos dovoljno malen da ga dio ljudi uplati bez detaljne provjere. Nakon prve uplate kreće druga faza.
Jedan od najučinkovitijih alata može biti upravo lažna investicijska platforma. Korisnik se prijavljuje svojim podacima, vidi portfelj, cijene, grafove i navodnu zaradu. Nakon ulaganja od nekoliko stotina eura na ekranu može vidjeti da njegov račun vrijedi 700 ili 800 eura. Sljedeća uplata tada više ne izgleda kao rizik, nego kao racionalna odluka. Ako strategija očito radi, zašto ne uložiti više? Samo što brojevi ne moraju predstavljati stvarni novac niti stvarnu imovinu.
Iz HANFA-e potvrđuju da prevaranti koriste upravo lažne investicijske platforme koje izgledaju profesionalno, ali služe isključivo za izvlačenje novca. Istina se često pokaže tek kada korisnik zatraži isplatu. Dobit je navodno spremna, ali nedostaje porez. Nakon poreza dolazi naknada. Nakon naknade možda osiguranje ili nova provizija.
HANFA je takav obrazac posebno istaknula u odgovoru za Financije.hr.
U posljednje vrijeme, navode, zabilježeni su slučajevi korištenja lažnih dopisa u ime HANFA-e, ESMA-e i drugih institucija u kojima se građanima tvrdi da će im zarada biti isplaćena nakon dodatne uplate „poreza“ ili „naknade“.
„Riječ je o tipičnom obrascu prijevare koji predstavlja nastavak već započete manipulacije“, upozoravaju iz Agencije.
HANFA pritom nikada ne traži takve uplate, ne naplaćuje poreze niti sudjeluje u povratu sredstava.
Nakon prve prevare dolazi druga
To otvara možda i najpodmukliji dio cijelog modela. Osoba koja je upravo izgubila 20.000 ili 30.000 eura više ne razmišlja o velikoj zaradi. Želi vratiti svoj novac. Tada se može pojaviti nova osoba koja tvrdi da zna gdje se sredstva nalaze. Predstavlja se kao regulator, odvjetnik, broker ili stručnjak za povrat novca. Može znati koliko je žrtva izgubila, gdje je ulagala i s kim je komunicirala. Zbog toga nova priča djeluje vjerodostojno.
Novac je, primjerice, pronađen i blokiran na računu. Potrebno je samo platiti posljednju administrativnu naknadu. Žrtva tako može biti prevarena dva puta – prvi put zbog nade u zaradu, drugi put zbog nade da će vratiti izgubljeno.
Kod romantičnih investicijskih prijevara novac se u početku uopće ne spominje. Prevarant uspostavlja odnos preko društvenih mreža ili aplikacija. Razgovori mogu trajati tjednima. Razmjenjuju se poruke, fotografije i detalji iz svakodnevnog života. Tek kada je odnos dovoljno čvrst pojavljuje se investiranje.
Druga osoba slučajno dobro zarađuje na kriptovalutama. Poznaje uspješnog trgovca. Ima pristup posebnoj platformi. Možda predloži samo malu početnu uplatu. Investicijsku odluku tada ne potiče anonimni oglas, nego osoba kojoj žrtva vjeruje.
HANFA upravo emocije i povjerenje izdvaja među glavnim alatima kojima prevaranti manipuliraju građanima. Zato regulator naglašava još jednu važnu stvar: ne postoji tipična žrtva.
„Na prijevaru nasjedaju građani svih dobnih skupina i razina obrazovanja“, navode iz HANFA-e za Financije.hr.
Pročitajte još:
I to možda najbolje objašnjava zašto ovakve prijevare opstaju.
Jednome će ponuditi Bitcoin. Drugome dionice. Trećemu projekt nafte i plina. Nekome automatizirani AI sustav trgovanja, a nekome će se mjesecima predstavljati kao potencijalni partner.
Jedan odgovor
Ma nikome ne vjerujte