Prava obnova zagrebačkih kolodvora čeka na peronu

Zračne luke i kolodvori prva su i posljednja mjesta koja putnik vidi kada dolazi u neki grad. Zagrebačka zračna luka posljednjih je godina dobila lice primjereno glavnom gradu turističke zemlje, no za one koji u Zagreb stižu autobusom ili vlakom prvi je dojam bitno skromniji.

Autobusni i Glavni kolodvor i dalje nose teret zastarjele infrastrukture, dotrajalih prostora i sadržaja koji teško prate broj ljudi koji kroz njih svakodnevno prolazi.

Ovog su ljeta gužve na Autobusnom kolodvoru bile velike, turisti i strani radnici putovali su na sve strane Hrvatske, a putnike su dočekivali prljavi prostori, neugodni mirisi i sadržaji koji teško odgovaraju jednom od glavnih ulaza u grad.

Koliko su oba kolodvora važna i turistima pokazuje Anketa turista i jednodnevnih posjetitelja, koju je za potrebe Plana upravljanja destinacijom Zagreb provela konzultantska kuća Horwath HTL. Na uzorku od 523 ispitanika, 18,5 posto gostiju u Zagreb je doputovalo autobusom, a 8,2 posto vlakom. Zrakoplov je s gotovo 45 posto bio najčešće korišteno prijevozno sredstvo, dok je automobilom stiglo 28,3 posto ispitanika.

Za više od četvrtine gostiju koji su koristili javni kopneni prijevoz prvi susret sa Zagrebom, dakle, prolazi upravo kroz jedan od dvaju kolodvora.

Autobusni kolodvor pritom je daleko od nevažnog objekta. Prema podacima Grada Zagreba, kroz njega godišnje prođe više od pet milijuna putnika, uz više od 240 tisuća dolazaka i polazaka autobusa. U Gradu ističu da objekt u potpunosti zadovoljava odredbe Pravilnika o autobusnim kolodvorima te navode ulaganja kojima se posljednjih godina pokušava popraviti njegova funkcionalnost.

“Autobusni kolodvor usklađen s najvišim standardima”

U posljednje tri godine, kažu, uloženo je 417 tisuća eura u projekte pristupačnosti. Ugrađena su tri nova dizala koja čekaonicu povezuju s odlaznim peronima, postavljeno više od tisuću metara taktilnih traka, a blagajne su prilagođene osobama u invalidskim kolicima i osobama oštećena sluha. Grad zato tvrdi da je objekt „u potpunosti infrastrukturno usklađen s najvišim standardima”.

Iskustvo na terenu ipak pokazuje da pristupačnost nije riješena u svim dijelovima kolodvora. Nova dizala omogućuju lakši dolazak do pojedinih odlaznih perona, ali ne i pristup sanitarnom čvoru na katu s perona, a WC na samom peronu tijekom naših dolazaka ovog ljeta nije bio u funkciji. Upravo je uređenje oba sanitarna čvora među radovima koje Grad tek najavljuje u sljedećoj fazi obnove jer se tek treba provesti postupak javne nabave za izvođača radova.

Za ovu godinu Grad navodi oko 1,36 milijuna eura ulaganja. Nedavno je završena obnova prednje nadstrešnice i dijela pročelja vrijedna 248.071 euro bez PDV-a, a u tijeku je uspostava sustava vatrodojave vrijednog 385 tisuća eura. Najavljuju se i automatske barijere za sanitarni čvor u vrijednosti od 190 tisuća eura, nabava agregata za 145 tisuća te manja ulaganja u opremu.

Druga faza obnove trebala bi obuhvatiti perone, stepeništa, oba sanitarna čvora i druge povezane radove, nakon provedbe javne nabave za izvođača. Za 2027. najavljena je i izrada glavnog projekta nastavka sanacije nadstrešnice te novi informacijski sustav za poslovno upravljanje procijenjen na 250 tisuća eura. Sve se, navode u Gradu, financira iz vlastitih sredstava podružnice Autobusni kolodvor.

To jesu konkretna ulaganja, ali još uvijek nisu cjelovita rekonstrukcija kolodvora. Plan razvoja Grada Zagreba za razdoblje do 2027. godine modernizaciju Autobusnog kolodvora opisuje znatno šire – kroz rekonstrukciju čekaonica, perona, garderoba, prometnih ureda i drugih prostora, izgradnju novih kapaciteta te modernizaciju i digitalizaciju tehnoloških sustava. Aktualni zahvati tako popravljaju pojedine kritične dijelove objekta, ali još ne daju odgovor kada će Zagreb dobiti suvremen autobusni terminal.

Razlog za oprez s velikom rekonstrukcijom sadašnjeg objekta dijelom leži i u tome što njegova sadašnja lokacija možda nije konačna. Grad već dugo razmatra razvoj prostora Gredelja i Glavnog kolodvora kao jednog od najvećih urbanističkih zahvata u Zagrebu. Izmjenama GUP-a područje Gredelja i Glavnog kolodvora, površine oko 43 hektara, objedinjeno je u jedinstveni zahvat, a ostavljena je i mogućnost da se u budući urbanistički plan uključi šira zona s današnjim Autobusnim kolodvorom.

Pitanje izmještanja Autobusnog kolodvora još u zraku

Na tom prostoru Grad planira mješovitu zonu sa stanovanjem, poslovnim, javnim, društvenim i kulturnim sadržajima, ali i novo rješenje prometnih terminala. U prijevodu s urbanističkog jezika, najveći problem koji prije toga treba riješiti jest željeznička pruga koja danas fizički razdvaja središte grada od Trnja. Tek kada se odredi hoće li i na kojoj razini ona u budućnosti prolaziti, može se ozbiljnije projektirati novi Glavni kolodvor i način njegova povezivanja s okolnim gradskim prostorom.

Tu, međutim, treba jasno odvojiti mogućnost od donesene odluke. Provedba gradskog projekta Gredelj, program javnog urbanističkog natječaja i izrada urbanističkog plana tek slijede. Grad navodi da je preduvjet za njih upravo rješenje visinske razine željezničke pruge i prostora za razvoj novog željezničkog kolodvora, za što je potrebna suradnja s Hrvatskim željeznicama.

Zanimljivo je zato da HŽ Infrastruktura u odgovoru Financijama.hr ide korak dalje. Navode da je na njihov prijedlog s Gradom Zagrebom postignut dogovor o izmještanju Autobusnog kolodvora, koji bi trebao biti funkcionalno integriran s Glavnim kolodvorom.

Iz odgovora Grada takva čvrsta odluka ipak se ne može iščitati. Grad govori o mogućnosti integralnog rješenja željezničkog i autobusnog terminala te o tome da se prostor današnjeg Autobusnog kolodvora može uključiti u širi obuhvat budućeg urbanističkog plana. Konkretna lokacija, projekt i rok preseljenja Autobusnog kolodvora još nisu definirani. Za sada je, dakle, riječ prije o smjeru razvoja nego o projektu spremnom za realizaciju.

Slično vrijedi i za najambicioznije planove vezane uz Glavni kolodvor. Jedno je obnova njegove postojeće zgrade, za koju postoji konkretan ugovor i vremenski plan, a drugo buduće rješenje cijelog zagrebačkog željezničkog čvora.

Za obnovu same zgrade HŽ Infrastruktura je sa zajednicom ponuditelja Interkonzalting i PlanAxis potpisala ugovor vrijedan 330 tisuća eura bez PDV-a za izradu tehničke dokumentacije. Trenutačno se izrađuju idejni i glavni projekt i ishođuju potrebne dozvole, a završetak dokumentacije planiran je do kraja 2027. godine.

Cijena i rokovi za obnovu željezničkog kolodvora još uvijek nepoznati

Tek nakon toga slijedi postupak nabave izvođača i početak građevinskih radova. HŽ procjenjuje da bi oni trebali trajati oko tri godine, dok konačna cijena obnove još nije poznata. Bit će određena nakon dovršetka projektne dokumentacije, kada će se definirati i izvori financiranja.

Riječ pritom nije samo o estetskom uređenju kolodvora. Projekt predviđa ojačanje nosive konstrukcije, obnovu pročelja, krovišta i interijera te energetsku obnovu zgrade. Planirani su nova stolarija i dizalice topline, a budući da je Glavni kolodvor zaštićeno kulturno dobro, svi zahvati moraju se usklađivati s konzervatorima. HŽ upravo konstrukcijsko ojačanje zgrade izdvaja kao najzahtjevniji dio cijelog projekta.

Obnova zgrade, međutim, ne znači i rješavanje cijelog željezničkog čvora. Paralelno se izrađuje Studija razvoja željezničkog čvora Zagreb, koja bi trebala odgovoriti na mnogo veća pitanja, od novih i moderniziranih pruga do povezivanja željeznice s gradskim javnim prijevozom i Zračnom lukom Franjo Tuđman.

Prva faza Studije, koja se odnosi na povezivanje zagrebačke zračne luke s postojećom željezničkom mrežom i Glavnim kolodvorom, dovršena je, dok je druga još u izradi. HŽ navodi da su izrađena različita idejna rješenja novih pruga te modernizacije postojeće mreže, a do kraja rujna planiran je završetak analitičkog dijela Studije. Nakon toga tek slijedi evaluacija varijanti s Gradom Zagrebom, Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture, HŽ Putničkim prijevozom i drugim dionicima te financijsko-ekonomska analiza.

U toj dugoročnoj slici HŽ spominje i denivelaciju Glavnog kolodvora, odnosno  promjenu visinske razine željezničke pruge kako ona više ne bi bila prepreka povezivanju Donjeg grada i Trnja te novi Autobusni kolodvor u sklopu istog prometnog čvorišta.

Dug put do suvremenih terminala

No takva prometna integracija nije nova ideja. Zagreb već desetljećima traži način kako povezati željeznicu, autobusni promet i južni dio grada, a različite inačice zajedničkog terminala pojavljivale su se u urbanističkim razmatranjima još u drugoj polovici prošlog stoljeća.

Današnji planovi zato jesu ambiciozni, ali tek će njihova razrada pokazati hoće li ovaj put doći dalje od studija i varijantnih rješenja.

Dok se o budućem čvoru raspravlja, sadašnjim Glavnim kolodvorom, prema podacima HŽ Putničkog prijevoza, dnevno prođe oko 31 tisuća putnika. Turistička zajednica Grada Zagreba navodi da putem svojih informativnih centara nije zaprimila konkretne pritužbe turista na stanje kolodvora. Istodobno priznaje da su Autobusni i Glavni kolodvor za dio posjetitelja prvi susret sa Zagrebom te da njihov izgled, čistoća, sigurnost, dostupnost informacija i kvaliteta sadržaja imaju važnu ulogu u ukupnom dojmu o destinaciji.

U zagrebačke se kolodvore, dakle, napokon ulaže, ali između današnjih radova i slike modernog prometnog čvorišta još je dug put. Autobusni kolodvor dobiva dizala, nadstrešnicu i novu opremu dok se istodobno razmatra njegovo buduće preseljenje.

Glavni kolodvor tek je u fazi projektiranja cjelovite obnove postojeće zgrade, dok su denivelacija pruge, veza sa zračnom lukom i zajednički prometni terminal još u fazi studija i varijantnih rješenja. Za milijune putnika koji kroz njih prolaze danas, razlika između tih dviju faza razvoja itekako je vidljiva.