Tri ključne pozicije u ESB-u na stolu – promjene sigurne iduće godine, dogovor možda već ove

Nagađanja o mogućem odlasku predsjednice Europske središnje banke (ESB) s položaja prije isteka mandata krajem iduće godine već su prisutna neko vrijeme, a čini se da stvar postaje sve ozbiljnija jer se zemlje članice eurozone počinju pripremati za ozbiljne pregovore u paketu oko raspodjele tri ključna mjesta u ESB-u.

Izglednim se zapravo čini jedna od najvećih istodobnih promjena u vrhu ESB-a u povijesti banke dugoj gotovo 30 godina.

Prema izvorima upućenim u temu, kako prenosi Financial Times, dogovor o tri funkcije u vrhu ESB-a trebao bi biti postignuti do kraja ove godine. Očekivanja su da će Christian Lagarde u dogledno vrijeme najaviti odlazak iz ESB-a početkom 2027. kako bi pomogla europski usmjerenim političkim snagama uoči francuskih predsjedničkih izbora u travnju iduće godine.

Iduće godine ističe i osmogodišnji mandat glavnog ekonomista ESB-a Philipa Lanea te članice izvršnog odbora Isabel Schnabel.

“Strateške konzultacije već su u tijeku, to je točno. Svi su svjesni da je više vrlo bitnih ekonomskih pozicija u igri oko kojih se moramo dogovoriti”, rekao je jedan europski diplomat.

Promjene dolaze u trenutku izražene volatilnosti na svjetskom tržištu obveznica i neizvjesnosti oko gospodarskih posljedica bliskoistočnog sukoba.

ESB je ove godine kamatne stope podigao dvaput s vjerojatnim izgledima da će one morati ostati na višim razinama i iduće godine.

“Odluka o prvoj osobi ESB-a je najvažnija kadrovska odluka u Europi do 2029. godine”, kazao je jedan visoki europski dužnosnik. Mandat predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen istječe te godine, odnosno održavaju se izbori za Europski parlament.

Taj dužnosnik smatra da se novo vodstvo ESB-a mora sastojati od snažnih osobnosti različitih profila koji će moći učinkovito djelovati idućih godina.

Kombinacija nepisanih pravila, nacionalnih taština i raznih međuovisnosti u prvi plan baca fokus na utrku vodećih kandidata za nasljednika Lagarde, a to su Španjolac Pablo Hernandez de Cos, koji sada radi u Banci za međunarodna poravnanja, i Klaas Knot koji je bivši nizozemski guverner.

Iza zatvorenih vrata predsjednik Bundesbanka Joachim Nagel izrazio je interes za posao predsjednika ESB-a, no teško je vjerovati da će dvoje Nijemaca istodobno držati glavne položaje u EU, one u ESB-u i Europskoj komisiji. Osim toga, čini se da je potpora za Nagela u Berlinu mlaka, također je potvrdilo nekoliko izvora za Financial Times.

Njemačka vlada sada razmatra koga bi mogla ponuditi za mjesto glavnog ekonomista ESB-a što se smatra drugom najvažnijom ulogom u banci nakon predsjednika.

Među imenima koja su u igri nalaze se ekonomist s Princetona Markus Brunnermeier, profesorica na Stanfordu Monika Piazzesi te bivši viši ekonomist u Međunarodnom monetarnom fondu (MMF) Tobias Adrian.

No, za to mjesto ima aspiracije i Francuska. U Parizu razmišljaju o zamjenici guvernera središnje banke Agnes Benassy-Quere ili bivšem glavnom ekonomistu Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) Laurenceu Booneu.

Nagađanja ukazuju da Njemačka teško da bi prihvatila španjolskog predsjednika ESB-a i francuskog glavnog ekonomista, a Francuska bi vjerojatno blokirala nizozemskog prvog čovjeka ESB-a i njemačkog glavnog ekonomista.

To sve znači da bi se u zadnji trenutak mogao pojaviti iznenađujući novi kompromisni kandidat kao što je bio slučaj s Lagarde 2019.

U svakom slučaju, nagađanja o ranijem odlasku Lagarde traju neko vrijeme, a ona je govorila da to nije opcija dok su ekonomska vremena nemirna iako je rekla i da se situacija može promijeniti ako se okolnosti poboljšaju.

Nitko službeno iz njemačke ili francuske vlade, ESB-a i Bundesbanke nije htio komentirati nagađanja, a komentare su odbili dati i Lagarde, Schnabel te Nagel.