Tržište rada se mijenja, medicinske sestre najtraženije zanimanje

Kako se turistička sezona bliži kraju, slika na hrvatskom tržištu rada neizbježno prolazi kroz brojne promjene. Poslovi koji su tijekom ljetnih mjeseci bili među najtraženijima sada postupno gube na intenzitetu, dok se u prvi plan ponovno stavljaju zanimanja za kojima potražnja traje tijekom cijele godine.

Među glavnim obilježjima dinamičnog tržišta rada su i česte promjene na listi najtraženijih zanimanja, kao i onih za kojima potražnja opada. Kako bismo doznali kakva je trenutna situacija, obratili smo se Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. Zanimalo nas je koja se zanimanja trenutno najviše traže, gdje poslodavci najteže pronalaze domaću radnu snagu te koliko je pri zapošljavanju važno visoko obrazovanje.

U prvih osam mjeseci 2026. godine, kazali su nam iz HZZ-a, nije bilo značajnijih promjena u strukturi najtraženijih zanimanja u odnosu na isto razdoblje prošle godine, no pojedina su zanimanja značajno promijenila poziciju na ljestvici.

Dok je lani na vrhu bio prodavač/prodavačica, s 11.102 tražena radnika, ove je godine prvo mjesto preuzelo zanimanje medicinske sestre/medicinskog tehničara opće njege, za kojima je bilo 9.764 potražnje. Prodavači su ove godine pali na treće mjesto, uz 8.223 tražena radnika, što je gotovo 26 posto manje nego prije godinu dana.

“Najviše je porasla potražnja za pomoćnicima u nastavi – u prvih osam mjeseci ove godine traženo je 1.465 radnika više nego u istom razdoblju lani, odnosno 33 posto. Slijede odgojitelji predškolske djece, kojih se traži 563 ili 9,7 posto više, kao i čuvari, kod kojih je zabilježen porast od 358, odnosno 19 posto. Istovremeno, najviše je pala potražnja za prodavačima – traženo je 2.879 radnika manje, što je pad od 25,9 posto. Tu su i doktori medicine, s padom od 1.335, odnosno 42,3 posto, te konobari, kojih je traženo 970 manje nego lani, odnosno 15,1 posto”, ističu iz HZZ-a.

Najveći nesrazmjer između potražnje poslodavaca i dostupnosti domaće radne snage primjetan je kod zanimanja medicinska sestra/medicinski tehničar opće njege. Njih se u prvih osam mjeseci tražilo čak 9.764, dok ih je nezaposleno bilo svega 180.

Slijede odgojitelji/odgojiteljice predškolske djece – za to je radno mjesto u istom razdoblju traženo 6.368 ljudi, dok je nezaposlenih u prosjeku bilo 137. Tek nešto bolja situacija je kod pomoćnika/pomoćnica u nastavi, gdje se traži 5.906 radnika, a prosječno je nezaposlen 201 radnik s odgovarajućim kvalifikacijama.

Ti podaci pokazuju da problem na tržištu rada nije samo u broju nezaposlenih, već i u tome postoje li među njima ljudi s kvalifikacijama koje poslodavci traže.

Zadnje pitanje na koje smo pokušali dobiti odgovor bilo je kako se u posljednjih godinu dana promijenila struktura potražnje za radnicima prema razini obrazovanja i vrsti zanimanja.

Poslodavci su do kraja kolovoza tražili ukupno 155.479 radnika, najviše onih srednjoškolske obrazovne razine – njih 77.572, odnosno 49,9 posto. Tražili su i 44.429 radnika niske razine obrazovanja, što čini 28,6 posto ukupne potražnje, dok je 33.478 traženih radnika, odnosno 21,5 posto, bilo visoke obrazovne razine.

U istom razdoblju lani tražili su 51,8 posto radnika srednjoškolske obrazovne razine, 28,3 posto radnika niske te 19,9 posto radnika visoke obrazovne razine. Drugim riječima, udio potražnje za visokoobrazovanim radnicima u godinu je dana porastao za 1,6 postotnih bodova, dok one sa završenom srednjom školom tražilo 1,9 posto manje. Istodobno je blago rasla i potražnja za radnicima niske razine obrazovanja.