EURES: Hrvatska ima neravnotežu u 38 zanimanja od čega u 30 manjka radne snage

Manjak radne snage u Europskoj uniji (EU) je poznata činjenica, no najnovije izvješće europske mreže za praćenje stanja na tržištu rada EURES pokazuje da je taj manjak neravnomjerno raspoređen što onda sugerira da još uvijek postoji priličan neiskorišteni potencijal za radnu mobilnost unutar EU-a.

Manjak radne snage, što vidimo i u Hrvatskoj i koji se odražava na kretanje plaća, događa se kada potražnja za radnicima s određenim vještinama nadilazi ponudu koja je dostupna na uobičajenim razinama plaća.

Tako u zemljama kao što su Bugarska, Italija ili Nizozemska poslodavci govore da se suočavaju s poteškoćama u popunjavanju široke palete radnih mjesta, od liječnika specijalista do zavarivača.

Prema podacima EURES-a, manjkovi u 57 posto područja klasificirani su kao srednje ili velike ozbiljnosti.

U zemljama kao što su Latvija, Austrija ili Finska višak na tržištu radne snage je nešto učestaliji, posebice u administrativnim zanimanjima ili nekim kreativnim područjima kao što je grafički dizajn.

Vrlo je zanimljiv i podatak da 98 posto zanimanja koja nedostaju u barem jednoj članici EU-a istodobno pokazuju višak u nekoj drugoj. To zapravo cijelu situaciju čini kontradiktornom.

Ravnoteže ipak ustraju jer postoji nekoliko zapreka koje reduciraju mobilnost.

Jedno je to što mnogo ljudi nije svjesno mogućnosti koje se nude u nekoj drugoj zemlji. Jezična barijera također može biti problem.

Moguće je da se kvalifikacije stečene u jednoj zemlji ne priznaju u drugoj članici, a i eventualno manje atraktivne plaće na nekom drugom mjestu negativno utječu na želju za mobilnošću.

Zdravstvo i skrb o osobama su sektori koji se suočavaju s najvećim manjkovima u ponudi radne snage. To je u biti logična posljedica starenja europskog stanovništva.

Nijedna europska zemlja u tome nema višak radne snage, a djelatnici u tim sektorima često ističu dugotrajno radno vrijeme i visoki stres. Veliko je pitanje kako će se riješiti taj manjak.

Područje zelene tranzicije također otvara izazove. Obnova zgrada i postavljanje pogona na obnovljive izvore traži električare, vodoinstalatere, krovopokrivače i slično, a potrebno je neko vrijeme da se nauče te vještine i zahtjevni uvjeti rada te poslove čine manje atraktivnim za novopridošle na tržište rada.

Pitanje je kako se vlade mogu postaviti prema tim problemima, odnosno kakva rješenja mogu ponuditi.

Izvješće EURES-a nudi nekoliko dugoročnih mogućnosti.

Jedna od stvari svakako bi bile pojednostaviti postupak priznavanja kvalifikacija te poboljšati protijek informacija, odnosno ojačati EURES-ove usluge u spajanju ponude i potražnje.

Može se raditi na poboljšanju kvalitete poslova kroz plaću, broj radnih sati ili bolju ravnotežu rada i slobodnog vremena, naročito u zdravstvu i građevini.

Potrebno bi bilo i investirati u strukovno obrazovanje, nadogradnju vještina ili učenje novih vještina, posebice u kontekstu zelene i digitalne tranzicije.

Konačno, jedna je opcija i aktivirati osobe koje nisu na tržištu rada, a posebice poticati veću participaciju žena, starijih radnika ili migranata kroz ciljane potpore i bolje priznavanje vještina.

Naime, žene su podzastupljene u zanimanjima koja manjkaju i previše zastupljene u onima kojih je višak. Stariji radnici su previše zastupljeni u oba konteksta što otvara pitanje njihove zamjene u budućnosti.

Migranti i mobilni radnici mogu pomoći u smanjivanju manjka, ali su često prekvalificirani ili imaju vještine u zanimanjima koja su višak.

Hrvatska ima neravnotežu u 38 zanimanja od čega je kod 30 manjak, a kod osam višak.

Kod onih koja manjkaju, šest ih je ocijenjeno kao nedostatak srednje ozbiljnosti, a 24 visoke ozbiljnosti.

Manjak radne snage srednje ozbiljnosti postoji, uz ostalo, za programere ili sistem administratore, kuhare, mesare ili pekare.

Veliki je manjak kod, primjerice, vozača kamiona, zanimanja u građevini, električara, vodoinstalatera ili konobara.

Među osam zanimanja koja imaju višak su tako recepcioneri, fotografi, ekonomisti ili grafički dizajneri. Kod svih je višak procijenjen srednje ozbiljnim.

Slovenija ima čak 135 zanimanja u neravnoteži, a od toga u 108 manjka radne snage dok je u 27 prisutan višak. Uz ostalo nedostaju im stomatolozi, učitelji i policajci.

Među zanimanjima gdje je višak su novinari, prevoditelji i glazbenici.

U Austriji je neravnoteža u čak 376 zanimanja, a manjak tek u 54 profesije.

U slučaju Njemačke, manjak postoji u 158 zanimanja te višak u 69 njih.