Udruga Franak upozorila je na ponovno neujednačenu sudsku praksu u sporovima potrošača s bankama nakon odluke Vrhovnog suda o konvertiranim kreditima, posebno kada je riječ o naknadi troškova sudskih postupaka.
U predstavci upućenoj sucima županijskih sudova i Vrhovnog suda Udruga navodi da općinski sudovi u predmetima konvertiranih kredita različito odlučuju o troškovima postupka kada primjenjuju pravni stav iz odluke Vrhovnog suda.
Prema navodima Udruge, dio sudova potrošačima dosuđuje troškove postupka u cijelosti, pozivajući se, među ostalim, na presudu Suda Europske unije. Drugi sudovi troškove određuju razmjerno uspjehu u postupku, dok najmanji dio odlučuje da svaka stranka snosi vlastite troškove.
Udruga Franak smatra da takve razlike stvaraju dodatnu pravnu nesigurnost za potrošače koji već godinama vode sporove s bankama zbog posljedica konverzije kredita.
Pozivaju se na presudu Suda Europske unije
Udruga se posebno poziva na presudu Suda EU-a prema kojoj, kako navodi, načelo djelotvornosti i zaštita potrošača sprječavaju sustav u kojem bi potrošač mogao snositi dio troškova postupka ovisno o visini iznosa koji mu je vraćen nakon utvrđenja nepoštenosti ugovornih odredbi.
Ističe i obrazloženje proširenog vijeća Vrhovnog suda prema kojem potrošač, u specifičnim okolnostima spornog pravnog odnosa i kada zbog neujednačene sudske prakse nije mogao predvidjeti izglede za uspjeh, nije dužan snositi troškove postupka.
Iz Udruge zaključuju da takav stav treba tumačiti tako da potrošač u tim okolnostima ne bi trebao snositi ni troškove protivne stranke ni vlastite troškove postupka.
U predstavci se pozivaju i na odredbe Zakona o parničnom postupku te na ranije odluke Vrhovnog suda koje se odnose na eventualno kumulirane tužbene zahtjeve.
Navode da je u tim slučajevima sudska praksa Vrhovnog suda već zauzela stav prema kojem tuženik snosi troškove tužitelja u dijelu potrebnom za ostvarenje prihvaćenog eventualnog zahtjeva.
Udruga osporava odluke prema kojima svatko snosi svoje troškove
Udruga smatra da, čak i ako se ne bi primijenila presuda Suda EU-a niti navedeni stav Vrhovnog suda, primjena pravila o troškovima prema uspjehu u postupku ne bi smjela završiti odlukom prema kojoj svaka strana snosi vlastite troškove.
Prema njihovoj argumentaciji, potrošač je u tim postupcima potpuno uspješan kada je riječ o utvrđivanju pravnog temelja, dok je kod zahtjeva za isplatu uspješan u određenom postotku.
Zbog toga smatraju da bi banka u svakom slučaju trebala snositi barem dio troškova postupka.
Upozoravaju i na pitanje zateznih kamata
Udruga Franak upozorava i na procesne posljedice u predmetima u kojima tužitelj nije konkretno postavio zahtjev za isplatu zateznih kamata.
Tvrdi da bi u takvim slučajevima, ako se primijeni pravni stav Vrhovnog suda, predmet trebalo vratiti na ponovno odlučivanje jer nisu utvrđeni glavnica zateznih kamata ni tijek kamata na tu glavnicu od dana podnošenja tužbe.
U predstavci od sudaca traže da uzmu u obzir navedene pravne izvore i doprinesu ujednačavanju sudske prakse u istovrsnim predmetima.
Očekuju i preispitivanje odluke pred Ustavnim sudom
Udruga Franak istodobno očekuje da će Ustavni sud preispitati odluku Vrhovnog suda, koju smatra protivnom Zakonu o obveznim odnosima, Ustavu i Europskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava.
Pročitajte još:
Udruga tvrdi da je odluka arbitrarna i diskriminacijska te se u svojoj predstavci poziva i na izdvojena mišljenja sudaca Vrhovnog suda Jadranka Juga, Damira Kontreca, Dražena Jakovine i Josipa Turkalja, koji su, prema navodima Udruge, kritički ocijenili odluku proširenog vijeća.
Cilj predstavke je upozoriti na različito postupanje sudova prema potrošačima u istovrsnim sporovima te zatražiti ujednačavanje sudske prakse, posebno pri odlučivanju o troškovima parničnih postupaka.
