Porast emisija stakleničkih plinova u Hrvatskoj pri vrhu u EU

U posljednjem tromjesečju lani emisije stakleničkih plinova u Europskoj uniji (EU) su procijenjene na 839 milijuna tona ekvivalenta ugljičnog dioksida što je bio rast od 0,9 posto u odnosu na prethodno tromjesečje kada je količina bila 832 milijuna tona.

Istodobno, kako otkriva Eurostat, bruto društveni proizvod (BDP) je povećan za 0,2 posto na kvartalnoj razini.

Gospodarski sektor koji je imao najveći rast emisija bio je isporuka električne energije, plina, pare te klimatizacija gdje je rast bio 7,2 posto.

Na drugom je mjestu transport i skladištenje s 1,3 posto, a onda slijedi rudarenje i kamenolomi s rastom od 0,9 posto.

Pad emisija zabilježila su kućanstva, i to za dva posto dok je u industrijskoj proizvodnji on iznosio 0,1 posto.

Ako se pogledaju godišnje promjene, tada je razina emisija u EU u odnosu na zadnje tromjesečje 2024. godine bila veća 0,4 posto dok je sezonski i kalendarski prilagođeni BDP porastao 1,5 posto.

Emisije stakleničkih plinova snizile su se u sedam zemalja članica, a povećale u 19 dok je razina u Njemačkoj ostala nepromijenjena u usporedbi s prethodnim kvartalom.

Najveće smanjenje imala je Finska gdje su emisije smanjene za 3,2 posto pri čemu je BDP porastao za 0,2 posto.

Druga je Malta s padom emisija za dva posto i rastom BDP-a od čak 1,7 posto. Na trećem je mjestu Češka gdje su ugljične emisije smanjene za 0,6 posto dok je BDP povećan za 0,5 posto.

Zanimljivo je da je u svih sedam država gdje je količina emisija opala istodobno BDP rastao. Uz spomenute tri to su još Bugarska, Španjolska, Litva i Slovačka.

U Hrvatskoj su na kvartalnoj razini emisije stakleničkih plinova povećane za osjetnih 3,8 posto dok je BDP ostvario rast od 0,9 posto.

Samo su tri zemlje imale veći rast ugljičnih emisija od Hrvatske, a to su Slovenija, Estonija i Latvija.

U Sloveniji je porast bio čak 22,7 posto naspram rasta BDP-a od tek 0,3 posto.

Za Estoniju je brojka 11,1 posto pri povećanju BDP-a od minimalnih 0,1 posto dok je Latvija povećanje emisija od 5,9 posto imala uz rast BDP-a od 0,5 posto.

U promatranom razdoblju samo su Portugal i Rumunjska imale pad BDP, a u oba slučaja došlo je do povećanja stakleničkih emisija.

Nakon Hrvatske izraženiji rast emisija od iznad tri posto imali su još Luksemburg i Mađarska.