Koja su europska gospodarstva najbrže rasla u prvom kvartalu ove godine?

Bruto domaći proizvod eurozone porastao je za samo 0,1 posto u prvom kvartalu ove godine u usporedbi s prethodnim tromjesečjem, a na godišnjoj razini za samo 0,8 posto, pokazali su podaci Eurostata. Riječ je o osjetnom usporavanju s 1,3 posto u posljednjem tromjesečju lani i gotovo cijeli postotni bod iza vrijednosti na početku godine.

Europska unija prošla je neznatno bolje s 0,2 posto na kvartalnoj i jedan posto na godišnjoj razini, pri čemu oba očitanja znatno zaostaju za Sjedinjenim Državama, gdje je BDP u istom razdoblju u godini dana porastao za 2,7 posto.

Euronews, međutim, piše kako neka europska gospodarstva usprkos tome bilježe rast koji bitno nadmašuje trenutni prosjek kako EU tako i eurozone.

Cipar je na vrhu tablice zahvaljujući rastu gospodarstva od tri posto, što je najviša vrijednost među članicama EU za koje su dostupni podaci za prvo tromjesečje. Usprkos tome, i oni bilježe usporavanje u odnosu na 4,3 posto u četvrtom kvartalu lani.

Analitičari navode i niz rizika koji prijeti ciparskoj ekonomiji, između ostalog i ubrzavanje inflacije s 0,9 posto u veljači na 1,5 u ožujku i tri posto u travnju, pri čemu je najizloženiji turizam koji čini oko 14 posto ciparskog BDP-a.

FocusEconomics izvijestio je da je broj turističkih dolazaka pao za 30 posto u ožujku nakon iranskih napada dronovima na britanske zračne baze na otoku, što je rezultiralo prvim smanjenjem od prvog tromjesečja 2021. godine.

Slijedi Bugarska koja je u prva tri mjeseca zabilježila međugodišnji rast od 2,9 posto, što je nepromijenjeno u odnosu na prethodni kvartal.

Ovi podaci, ističu u Euronewsu, imaju dodatnu težinu jer je Bugarska uvela euro 1. siječnja 2026., postavši 21. članica područja jedinstvene valute.

Predsjednica Europske središnje banke Christine Lagarde, u govoru u Sofiji uoči te promjene, opisala je taj potez kao prirodnu završnu točku dugog procesa konvergencije.

S druge strane, upravna direktorica Međunarodnog monetarnog fonda Kristalina Georgieva, i sama Bugarka, još u studenom je upozoravala kako bi uvođenje eura moglo podići dohodak po glavi stanovnika na prosjek EU unutar desetljeća samo ako ga se provede u kombinaciji s fiskalnim i strukturnim reformama.

Među najvećim europskim gospodarstvima prednjači Španjolska. Prema tamošnjem nacionalnom statističkom institutu (INE), BDP je u prvom tromjesečju porastao za 0,6 u odnosu na prošli kvartal i 2,7 posto u odnosu na prethodnu godinu, što je lagano ubrzanje u odnosu na 2,6 posto posljednja tri mjeseca 2025.

Kontrast s ostatkom “teškaša” eurozone je zapanjujuć. Njemačka je u istom razdoblju porasla za samo 0,3 posto na godišnjoj razini, Francuska za 1,1, a Italija za 0,7 posto. Tako se samo Španjolska po godišnjoj mjeri može mjeriti sa Sjedinjenim Državama.

Domaća potražnja pridonijela je godišnjem rastu BDP-a s 3,4 postotna boda, pri čemu je potrošnja kućanstava porasla za 3,2 a bruto investicija u kapital porasla za 5,8 posto.

Vanjska potražnja smanjila se za 0,7 bodova jer je uvoz za toliko nadmašio izvoz.