U 2025. godini je BDP (bruto domaći proizvod) u eurozoni i Europskoj uniji porastao za 1,4 odnosno 1,5 posto, dok je u godini prije zabilježen rast od 0,9 posto u eurozoni i 1,1 posto u EU, podaci su Eurostata.
Promatrajući zadnje tromjesečje prošle godine, BDP je u eurozoni i EU bio veći za 0,2 posto u odnosu na treće tromjesečje. U odnosu na isto tromjesečje 2024. BDP je bio veći za 1,2 posto u eurozoni i za 1,4 posto u EU.
U četvrtom tromjesečju lani, među članicama EU-a, najveći rast BDP-a zabilježen je na Malti, za 2,1 posto. Zatim je Litva s 1,9 posto, a na trećem mjestu su Hrvatska i Cipar, po 1,4 posto.
S druge strane, pad BDP-a zabilježen je u Irskoj (3,8 posto), Rumunjskoj (1,8 posto) te Estoniji i Luksemburgu (po 0,1 posto).
Statističari ističu da su u navedenom razdoblju izdaci za konačnu potrošnju kućanstava porasli za 0,4 posto u eurozoni i za 0,5 posto u EU, izdaci za konačnu potrošnju vlade porasli su za 0,5 posto u eurozoni i za 0,6 posto u EU, dok su bruto investicije u fiksni kapital porasle za 0,7 posto i u EU i u eurozoni.
Izvoz je u četvrtom tromjesečju 2025. bio manji za 0,4 posto u eurozoni i za 0,3 posto u EU, a uvoz za 0,2 posto u eurozoni i za 0,1 posto u EU.
Kada je riječ o komponentama koje su doprinijele rastu BDP-a, konačna potrošnja kućanstava bila je pozitivna i za eurozonu i za EU s 0,2 postotna boda, odnosno 0,3 postotna boda. I konačni državni rashodi bili su pozitivni i za eurozonu i za EU s 0,1 postotni bod za obje komponente, a i bruto investicije u fiksni kapital za eurozonu i za EU, 0,1 postotni bod odnosno 0,2 postotna boda.
Istodobno, promjene zaliha bile su negativne i za eurozonu i za EU, s padom od 0,2 postotna boda za obje, a i izvoz umanjen za uvoz bio je negativan i za eurozonu i za EU, manji za po 0,1 postotni bod.
Podsjećamo, prošli tjedan je Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) objavila da očekuje da će hrvatski bruto domaći proizvod iduće godine porasti za 2,5 posto te da bi hrvatsko gospodarstvo trebalo nastaviti rasti i u ovoj godini, ali sporije nego proteklih godina.
Uz podatke o BDP-u, Eurostat je objavio i podatke o zaposlenosti u EU i eurozoni. U cijeloj prošloj godini broj zaposlenih povećao se za 0,7 posto u eurozoni i za 0,5 posto u EU.
U četvrtom tromjesečju broj zaposlenih bio je veći za 0,2 posto i u eurozoni i u EU u usporedbi s prethodnim tromjesečjem. U EU je tako bio zaposlen 221,1 milijun ljudi, od čega 172,6 milijuna u eurozoni. Broj odrađenih sati također se povećao za 0,6 posto u eurozoni i za 0,5 posto u EU.
Pročitajte još:
Među zemljama EU-a, najveći porast zaposlenosti zabilježen je u Irskoj i Malti, obje po 1,3 posto, a nakon njih su Cipar i Španjolska, obje po 0,8 posto.
Pad zaposlenosti zabilježen je u Litvi za 2,3 posto, Estoniji za 1,8 posto i Njemačkoj za 0,1 posto u četvrtom tromjesečju u odnosu na treće tromjesečje lani.
