Europska komisija je dala više fiskalnog prostora zemljama članicama u kontekstu pritiska oko rasta cijena energenata tako što je izuzela zelene investicije od pravila o ograničenju javne potrošnje, slično kako je učinjeno kad je riječ o obrambenim investicijama.
Posebice Rim i u određenoj mjeri Madrid su gurali inicijativu za dodatnom proračunskom fleksibilnošću u području energetike.
“Zadovoljan sam jer se Europska komisija odlučila na korak koji bi bio nezamisliv samo prije nekoliko mjeseci. To je rezultat dugog, ozbiljnog i diskretnog pristupa”, poručio je talijanski ministar financija Giancarlo Giorgetti.
Prema europskim pravilima, zemlje članice Europske unije (EU) mogu imati proračunski deficit do tri posto bruto društvenog proizvoda (BDP), a javni dug ne bi smio prijeći 60 posto BDP-a.
Izuzeće je postavljeno na ulaganja vrijedna 0,6 posto BDP-a u razdoblju od tri godine, no vlade ne smiju potrošiti više od 0,3 posto u jednoj godini. To otvara prostor i zaduženijim vladama da se oslobodi dio novaca kojima se može dati potpora građanima i tvrtkama.
Bruxelles kani u idućim tjednima specificirati koje će mjere biti dopustive u okviru izuzeća za zelene investicije.
No, sad se već može reći da se ono ne odnosi na sve energetske potpore koje vlade omogućuju građanima ili tvrtkama već je fokus na ulaganjima koja su zemlje članice primijenile od kraja veljače, kada je počeo napad na Iran, sa ciljem odmicanja od fosilnih goriva.
Europski povjerenik za gospodarstvo Valdis Dombrovskis je rekao da se izuzeće može primijeniti za velike projekte koji se tiču elektroenergetskih mreža ili pogona na obnovljive izvore.
Bit će uključene i subvencije za kupnju električnih automobila, solarne instalacije, dizalice topline i promjenu sustava za grijanje u kućanstvima s nafte na plin.
Zemlje članice će morati formalno zatražiti izuzeća o kojima će odlučivati Vijeće EU-a kvalificiranom većinom.
Podsjetimo, izuzeće od proračunskih limita kod obrambenih investicija penje se do 1,5 posto BDP-a.
Italija je bila posebno gorljiva oko fiskalnog prostora u energetskom sektoru zbog toga što je najzaduženija zemlja EU-a iza Grčke ako se gleda odnos javnog duga i BDP-a. Rim je čak zaprijetio da, ne bude li pomaka oko financiranja energetskog sektora, neće poduprijeti financijski mehanizam EU-a za jačanje obrambene spremnosti.
EU, odnosno brojne zemlje članice, se nalaze u nezgodnom položaju jer s jedne strane potiču se veća ulaganja u obranu, energetsku sigurnost, klimatsku tranziciju i industrijsku konkurentnost dok se s druge strane traži da se vlade drže fiskalnih okvira nakon više godina pojačanog zaduživanja uslijed pandemije i energetske krize potaknute ruskim napadom na Ukrajinu.
Pročitajte još:
Iz Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), kako prenosi Euronews, stizala su upozorenja da EU možda i nije izabrao najbolje načine za suzbijanje rasta cijena energenata.
Zamjenik glavne direktorice MMF-a Helge Berger upozorava da smanjenje energetskih poreza čini energiju umjetno jeftinijom i obeshrabruje ljude da troše manje energije ili da traže alternative u obnovljivim izvorima.
