Zemlje Europske unije (EU) dale su konačno odobrenje za ambiciozan preustroj carinske službe koji zapravo predstavlja najsveobuhvatniju reformu u tom području u nekoliko desetljeća.
Revidirani zakonski okvir daje EU-u suvremenije i inovativnije alate kako bi se olakšala globalna trgovina, a posebno elektronska trgovina, učinkovitije prikupljali carinski prihodi i pooštrio nadzor nad robom koja nije sigurna ili nije u skladu s europskim pravilima.
Prema novom okviru, platforme za elektronsku trgovinu iz trećih zemalja smatrat će se uvoznikom robe kada se ona prodaje u EU-u i stoga će biti odgovorne osigurati ispunjavanje svih carinskih formalnosti i plaćanja. Ta zadaća neće biti smatrana odgovornošću konačnog potrošača u EU-u.
Predviđen je novi sustav kazni za sudionike elektronske trgovine koji ne ispune svoje carinske obveze.
Najozbiljniji slučajevi nepridržavanja pravila mogu imati za posljedicu kazne do šest posto ukupne godišnje vrijednosti uvoza robe u EU dotične tvrtke u prethodnoj godini. Opcija može biti i uklanjanje određenih carinskih povlastica za takve platforme ili čak restrikcije u pristupu online platformama.
Od 1. studenoga ove godine EU će uvesti posebnu naknadu za manipulativne troškove vezane za male pakete. Ta odluka proizlazi iz rastućih troškova nadzora sve većeg broja malih paketa koji su u EU ulazili putem elektronske trgovine. Zasad visina te naknade nije određena, no to će biti učinjeno na vrijeme prije no što je zemlje članice počnu primjenjivati.
Ta naknada za manipulativne troškove je posebna stavka naspram carinske naknade za pakete manje vrijednosti od 150 eura koja je uvedena ovoga ljeta i iznosi tri eura po vrsti predmeta u paketu.
Također, utemeljuje se decentralizirana europska carinska agencija koja će koordinirati upravljanje carinskom unijom.
Konkretno, europske carinske vlasti će stalno analizirati uvozne i izvozne podatke u okviru novog europskog carinskog podatkovnog čvorišta, odnosno središnje platforme za uvoznike i izvoznike, odnosno njihovu interakciju s europskom carinskom službom. To bi trebalo pomoći zemljama članicama u prepoznavanju rizičnijeg tereta koji onda dobiva inspekcijski prioritet.
Agencija će također pomoći u definiranju prioritetnih područja nadzora i kriterija rizika te koordinirati upravljanje kriznim situacijama. Sjedište agencije bit će u francuskom Lilleu, a njezin početak rada predviđen je za iduću godinu. Među neuspješnim kandidatima za domaćina carinske agencije bio je i Zagreb.
Novi regulatorni okvir stvara i novu kategoriju najtransparentnijih tvrtki, odnosno pouzdanih trgovaca. Prema toj shemi, tvrtke koje će davati sveobuhvatne informacije o kretanju robe i usklađenosti s EU pravilima, kao i o drugim bitnim kriterijima, moći će uživati pojednostavljene carinske procedure što im onda štedi i vrijeme i novac.
Štoviše, najpouzdanije tvrtke će moći pustiti robu u optjecaj u EU praktično bez ikakve carinske intervencije.
Europski parlament treba odobriti konačan tekst nove regulative do kraja ovog mjeseca prije njezine objave u službenom glasniku EU-a.
Korištenje novog podatkovnog središta za registraciju uvoza i izvoza postat će obvezatno za sve tvrtke koje se bave elektronskom trgovinom od 1. srpnja 2028. godine te za sve trgovce općenito od 1. ožujka 2034. godine.
Preko carinske službe EU-a prelazi trgovina vrijedna 4,3 bilijuna eura godišnje što je otprilike 14 posto svjetske trgovine.
Pročitajte još:
U prošloj godini 2.200 carinskih ureda u EU i 84 tisuće carinskih službenika je prikupilo u carinskim naknadama 31 milijardu eura i obradilo oko šest milijardi paketa u elektronskoj trgovini, kao i više od 1,5 milijardi paketa u tradicionalnom načinu trgovine.
Preko 90 posto paketa u e-trgovini došlo je u EU iz Kine.
