Skuplje grijanje, slabiji poslovni rezultati: Hladna statistika domaće industrije

Grijanje je jedna od najvećih stavki potrošnje energije u europskim kućanstvima, a promjene u cijenama energenata i sve veći naglasak na energetskoj učinkovitosti utječu i na izbor opreme za zagrijavanje doma. Peći i kamini pritom imaju važnu ulogu na tržištu, spajajući funkcionalnost, ekonomičnost i dizajn, dok se od proizvođača sve više očekuju rješenja koja omogućuju učinkovito i dugoročno isplativo grijanje.

No, koliko se promjene na energetskom tržištu odražavaju na domaću industriju?

Dok europska proizvodnja toplinske energije prolazi kroz promjene u strukturi korištenih energenata, a kućanstva nastoje kontrolirati troškove grijanja, poslovni rezultati hrvatskih proizvođača peći, kamina i trajne opreme za grijanje pokazuju drukčiju sliku od one koju bi se moglo očekivati samo na temelju važnosti ove djelatnosti.

Ukupna bruto proizvodnja toplinske energije u Europskoj uniji u 2024. godini iznosila je 564 teravat-sati (TWh), što je 0,7 posto manje nego u 2023., prema Eurostatu.

Najveći udio toplinske energije proizveden je iz obnovljivih izvora energije (34,8 posto), zatim iz prirodnog plina i umjetnih plinova (33,6 posto) te krutih fosilnih goriva (14,8 posto).

Detaljnija analiza otkriva da se proizvodnja toplinske energije iz krutih fosilnih goriva smanjila za 58,5 posto na 84 TWh (301 petadžula – PJ) u 2024. u odnosu na 2010. godinu, a lani je pala za dodatnih 1,1 posto na 298 PJ. Proizvodnja topline dobivene iz prirodnog plina i proizvedenih plinova zajedno smanjila se za 37,9 posto u 2024. (190 TWh / 683 PJ) u usporedbi s 2010. godinom. S druge strane, u 2025. povećala se za 2,6 posto u usporedbi s 2024. godinom

Proizvodnja topline iz nafte i naftnih derivata također pokazuje silazni trend s blagim fluktuacijama. U razdoblju od 2010. do 2024. smanjila se za 73,5 posto (s 51 TWh / 185 PJ na 14 TWh / 49 PJ). U 2025. taj se trend nastavio (46 PJ). Toplina proizvedena iz obnovljivih izvora dosegla je vrhunac u 2021. godini (742 PJ). Nakon toga se neznatno smanjila za 4,9 posto na 706 PJ u 2024. i ponovno se povećala (715 PJ) u prošloj godini.

Promjene u strukturi proizvodnje toplinske energije odražavaju širi proces prilagodbe energetskog sektora, no za kućanstva je jednako važno pitanje koliko ih grijanje košta i koji im se načini zagrijavanja prostora dugoročno isplate.

Prema podacima za 2024. godinu, grijanje prostora bilo je najveća stavka potrošnje energije u kućanstvima EU-a, čineći 61,5 posto ukupne konačne potrošnje energije u stambenom sektoru. Zato je bitno vidjeti koliki su izdaci za energiju.

U 2023. godini izdaci za energiju po kućanstvu značajno su porasli u usporedbi s 2021. godinom, što je povezano s naglim porastom cijena energenata. Kretali su se, pri stalnim cijenama, od 507 eura u Bugarskoj do više od 2.000 eura u Austriji i Irskoj. U Hrvatskoj su iznosili 1.002 eura, prema podacima na stranici Odyssee-mure.eu.

Rast izdataka za energiju ne mora značiti i veću potrošnju, već može biti posljedica viših cijena energenata. Zbog toga troškovi grijanja postaju važan čimbenik pri odabiru energenta i opreme za zagrijavanje doma. To je posebno bitno jer je počela sezona grijanja.

Dok je cijena plina za kućanstva od listopada trebala porasti, Vladine subvencije trebale bi ublažiti taj učinak u Hrvatskoj i zadržati cijenu nepromijenjenom do kraja ožujka. Istodobno su peleti, prema navodima energetskih stručnjaka, oko 30 posto skuplji nego godinu prije, dok drvo za ogrjev i dalje ostaje među pristupačnijim opcijama, piše Hrt.hr. Povećana potražnja za drvom pritom je ograničena mogućnostima sječe u skladu s planovima gospodarenja šumama.

Uz odabir energenta, na troškove grijanja utječu i učinkovitost opreme te toplinska izolacija doma. Stručnjaci stoga preporučuju redovito servisiranje i optimalno podešavanje sustava grijanja, ugradnju termostatskih radijatorskih ventila te poboljšanje izolacije, osobito stropa grijanog prostora.

U takvim okolnostima sve je važnija i uloga proizvođača opreme koji nastoje odgovoriti na potrebe kupaca za pouzdanim, energetski učinkovitim i cjenovno prihvatljivim rješenjima.

Promjene na tržištu energenata i sve veći naglasak na učinkovitosti grijanja otvaraju prostor za analizu poslovanja tvrtki koje proizvode peći, kamine i trajnu opremu za grijanje kućanstava. Takvih je tvrtki u Hrvatskoj lani bilo 19, dvije više nego u prethodne dvije godine, podaci su CompanyWalla.

Ukupni prihodi u prošloj godini su im iznosili 5.938.773,4 eura, dok su u 2024. godini bili nešto veći i iznosili 6.594.846,6 eura. U 2023. godini su bili znatno veći i iznosili su 16.455.009,7 eura, iako su tada u ovoj djelatnosti poslovale dvije tvrtke manje u odnosu na 2025. godinu.

Kada je riječ o pojedinačnim tvrtkama, na prvom mjestu prema dobiti u 2025. godini bila je Plinotehnika, a zatim su Senko i Končar-termotehnika.

Prihodi i dobit Plinotehnike iznosili su 801.298,73 eura odnosno 310.793,7 eura u prošloj godini. Tvrtka Senko bilježila je prihode u iznosu od 2.169.122,53 eura i dobit od 50.221,52 eura, dok su prihodi Končar-termotehnike iznosili 1.055.869,6 eura, a dobit 33.453,18 eura, prema CompanyWallu.

Kretanje prihoda pokazuje da domaće tržište proizvodnje peći, kamina i opreme za grijanje još nema stabilan uzlazni trend, unatoč sve većoj važnosti troškova grijanja u kućnim budžetima. Pritom je posebno zanimljiv nesrazmjer između broja tvrtki i ukupnih prihoda, koji sugerira da rast broja poslovnih subjekata nije bio praćen rastom ukupne poslovne aktivnosti.

Za proizvođače to znači da sama prisutnost na tržištu nije dovoljna – važni su sposobnost održavanja profitabilnosti, prilagodba kupovnoj moći kućanstava i prepoznavanje promjena u potražnji. Ujedno, potreba za ekonomičnijim grijanjem predstavlja priliku za razvoj učinkovitijih proizvoda.