Hrvatska je 29. rujna Europskoj komisiji predala završni zahtjev za isplatu iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Među ulaganjima čiji se rezultati sada ocjenjuju su i projekti digitalne transformacije, za koje Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije navodi da su provedeni.
Završetak tog investicijskog ciklusa prilika je i za pregled troškova digitalizacije te koristi koje donosi građanima i poduzećima.
Prema odgovoru Ministarstva na naš upit, u Nacrtu izvješća o radu i razvoju državne informacijske infrastrukture za 2025. godinu navedeno je da je za digitalizaciju izdvojeno približno 210,8 milijuna eura. Tim su iznosom obuhvaćena tijela državne uprave, druga državna tijela i tijela javne vlasti.
Za potpunu sliku trebalo bi obuhvatiti i ulaganja na lokalnoj razini, no takav objedinjeni podatak trenutačno nedostaje.
„Objedinjeni podaci o sredstvima namijenjenima digitalizaciji na državnoj i lokalnoj razini trenutačno nisu dostupni”, odgovaraju iz Ministarstva.
Prikazani iznos pritom potječe iz nacrta izvješća, a Ministarstvo ga opisuje kao izdvojena sredstva. Iz dostavljenog odgovora ne vidi se koliko se odnosi na razvoj novih sustava, a koliko na održavanje i druge troškove njihova rada.
Službena ocjena Komisije u tijeku
Zasebno treba promatrati približno 1,5 milijardi eura koje Europska komisija u ovogodišnjem izvješću o Digitalnom desetljeću navodi kao dio hrvatskog NPOO-a namijenjen digitalnoj transformaciji. To je alokacija za cijelo razdoblje provedbe plana i za širi krug reformi i ulaganja koja pridonose digitalnim ciljevima. Obuhvat uključuje i digitalizaciju poduzeća, što pokazuje Komisijin pregled financijskih alokacija. Taj iznos stoga nije godišnji trošak digitalizacije javne uprave, a njegovo zbrajanje s izdvojenim sredstvima za 2025. zahtijevalo bi prethodnu provjeru preklapanja.
Ministarstvo ističe da se sredstva iz NPOO-a isplaćuju nakon ostvarivanja unaprijed dogovorenih reformskih i investicijskih etapa i ciljeva. Prema njegovu odgovoru, Hrvatska je provela sve planirane digitalne reforme i ulaganja, a službena ocjena završnog zahtjeva za plaćanje još traje.
Među rezultatima Ministarstvo izdvaja središnji sustav interoperabilnosti, koji omogućuje automatsku razmjenu podataka između javnih tijela. Njegova je svrha smanjiti potrebu da građani i poduzeća ponovno dostavljaju podatke koje država već ima.
Nadograđen je i Centar dijeljenih usluga, preko kojega tijela koriste zajedničku infrastrukturu i usluge. Takav pristup, navodi Ministarstvo, smanjuje potrebu za zasebnim razvojem i održavanjem pojedinačnih infrastrukturnih rješenja.
Razmjere korištenja pokazuju podaci o više od 2,3 milijuna korisnika sustava e-Građani i 125 dostupnih javnih e-usluga. Putem Integracijske platforme javnih usluga u 2025. ostvareno je približno 450 milijuna transakcija. Taj broj pokazuje opseg razmjene podataka među sustavima.
Postupci trebaju biti brži i jednostavniji
Za poduzeća je posebno važno može li se cijeli postupak obaviti digitalno, od podnošenja zahtjeva do konačnog rješenja. Europska komisija u izvješću za Hrvatsku za 2026. ocjenjuje da je dostupnost digitalnih javnih usluga i dalje neujednačena, osobito za poduzeća, cjelovite postupke i pojedine prekogranične usluge. Preporučuje ubrzavanje digitalizacije cijelih postupaka i njihovo pojednostavnjenje.
Ministarstvo navodi da razvoj usluga usmjerava upravo prema cjelovitim procesima. Na portalu e-Građani uvedene su „životne situacije”, a šest prioritetnih odabrano je za detaljnu analizu i povezivanje postojećih usluga u jedinstven korisnički postupak. U dostavljenom odgovoru nije precizirano o kojim je situacijama riječ ni koliko je takvih povezanih postupaka već u cijelosti dostupno korisnicima.
Bolji pregled projekata trebala bi omogućiti nova evidencija. Ministarstvo razvija Informacijski sustav za koordinaciju projekata državne informacijske infrastrukture, ProDII, čiji završetak planira tijekom 2027. godine. Sustav bi trebao omogućiti centralizirano praćenje tih projekata.
Pročitajte još:
Za usporedbu troškova gradova i općina potrebno je riješiti i metodološko pitanje. Ministarstvo kaže da se u praćenju Strategije digitalne Hrvatske ne prikuplja standardizirani godišnji pregled njihovih IKT troškova. Usporediv podatak o potrošnji po stanovniku zahtijevao bi jedinstvenu klasifikaciju rashoda, kako bi sve jedinice pod istim kategorijama evidentirale iste vrste troškova.
Ministarstvo za sljedeće razdoblje najavljuje jače praćenje trajanja postupaka, smanjenja administrativnog opterećenja i zadovoljstva korisnika. U odgovoru zasad nisu dostavljeni objedinjeni rezultati o tome koliko je digitalizacija skratila postupke i smanjila troškove građanima i poduzećima. Takvi podaci omogućili bi procjenu koliko se ulaganje u sustave vratilo kroz manje radnih sati utrošenih na administraciju i brže rješavanje poslovnih zahtjeva.
