Plenković: Digitalizacija među prioritetima u nacionalnom razvoju

Premijer Andrej Plenković najavio je tijekom sastanka Nacionalnog vijeća za digitalnu transformaciju da će u savjetovanje uputiti nacrt prijedloga programa politika “Put u digitalno desetljeće 2030”, važnih za daljnje korake u digitalnoj transformaciji.

Ova transformacija obuhvaća digitalizaciju države i javne uprave, gospodarstva i društva, a želi postići i da brzi internet bude dostupan svima.

Na drugoj sjednici Nacionalnog vijeća za digitalnu transformaciju, uz premijera i ministara u Vladi RH te predstavnika državnih ureda, prenosi Hina, bili su i predstavnici strukovnih ICT udruženja, IT tvrtki i akademske zajednice, koji su se okupili da bi raspravili svoje doprinose tom procesu i uspostavili što bolju suradnju.

Najavljujući prijedloge programa politika za digitalno desetljeće, Plenković je podsjetio da je krajem 2022. Hrvatska usvojila i Strategiju digitalnog razvoja do 2032., te da je digitalizacija jedan od četiri prioriteta u nacionalnom razvoju, uz dekarbonizaciju, demografsku revitalizaciju i obrazovanje.

“Naš je cilj stvoriti poticajno okruženje za razvoj digitalizacije, kao i pravno-zakonski okvir, jer je digitalizacija važna i za poboljšanje života i međunarodne konkurentnosti Hrvatske”, kazao je Plenković.

Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva Bernard Gršić na sjednici je iznio nekoliko detalja iz novog nacrta tog prijedloga.

“To je tzv. roadmap, koji će se ažurirati svake dvije godine i za što su obvezne sve članice EU dati svoj prilog. To se financira iz EU sredstava i drugih izvora, a među 12 ciljeva su uz ostale i da do 2030. oko 80 posto stanovnika svake članice EU ima digitalnu pismenost, da se promiču ICT zanimanja i više žena u njima, da se brzim optičkim gigabitnim mrežama i 5G-om pokriju sva naselja te da Europa u svjetskoj proizvodnji čipova do 2030., dođe od udjela od oko 20 posto, jer je to sada dosta nisko”, kazao je Gršić.

Zaključci Nacionalnog vijeća

Hrvatskoj za ostvarenje digitalne transformacije i ciljeva strategije razvoja digitalnog društva do 2030. treba dvostruko više ICT stručnjaka ili oko 100 tisuća, u čemu može pomoći i država digitalnim vaučerima za obrazovanje, jedan je od zaključaka s 2. sjednice Nacionalnog vijeća za digitalnu transformaciju.

Hrvatska ima oko 50 tisuća ICT stručnjaka, ali je to nedovoljno za ostvarivanje svih ciljeva iz nacionalne i EU digitalne strategije do 2030. godine, istakli su nakon sjednice predsjednik udruge HUP ICT Hrvoje Balen i rektor Sveučilišta u Zagrebu Stjepan Lakušić.

“Poslodavci su dosta angažirani u pripremi svih dokumenata i svi imamo ambiciozne ciljeve za digitalizaciju, koji su dosegljivi, ali uz znanje odnosno stručne ljude. Zato smo na sjednici dogovorili da će se osnovati više radnih skupina, pa i one koja će pratiti razvoj i predlagati rješenja za povećanje broja ICT stručnjaka. Uz sredstva iz EU fondova važno je i na nacionalnoj razini poticati ulaganja u obrazovanje za digitalizaciju, pa i u sklopu zakona o poticanju ulaganja”, naglasio je Balen.

Rektor Lakušić dodao je da je jedna od mogućnosti da se već završenim stručnjacima omogući još godina dana dodatnog plaćenog obrazovanja za dodatna znanja za digitalizaciju s digitalnim vaučerima, upozorivši i na nedostatak nastavnika u Hrvatskoj koji bi mogli voditi te programe, ne samo na fakultetima, nego i u srednjim školama.

“Tražimo rješenja i kako bolje financirati inovacije koje su jako važne kao i zaštita patenata poslovnog sektora u suradnji sa znanosti”, poručio je Lakušić.

I on smatra da je ključno osigurati dovoljno ljudi za taj proces i da ih Hrvatska nema koliko bi trebala.

Iznio je podatke i o važnoj državnoj informacijskoj infrastrukturi Centru dijeljenih usluga-CDU, kroz koji je provedeno 180 milijuna transakcija iz državnih tijela, s ciljem da se u iduće dvije godine potpuno digitaliziraju sve baze podataka i registri svih državnih tijela.