Omjer državnog deficita i BDP-a eurozone smanjio se s tri posto u 2024. na 2,9 u 2025., pokazali su podaci Eurostata koji navode i kako je taj omjer u Europskoj uniji ostao nepromijenjen na 3,1 posto.
Što se tiče državnog duga, on je pak na kraju prošle godine u eurozoni iznosio 87,8, što predstavlja blago povećanje s 87 posto u 2024. U EU je također došlo do rasta na godišnjoj razini, i to s 80,7 na 81,7 posto.
U 2025. godini sve države članice, osim Cipra (3,4 posto), Danske (2,9), Irske (1,8), Grčke (1,7) i Portugala (0,7 posto), prijavile su deficit.
Najveći su zabilježeni u Rumunjskoj (-7,9 posto), Poljskoj (-7,3), Belgiji (-5,2) i Francuskoj (-5,1 posto). Jedanaest država članica imalo je deficit jednak ili veći od tri posto BDP-a.
Krajem prošle godine najniži omjeri državnog duga i BDP-a zabilježeni su u Estoniji (24,1 posto), Luksemburgu (26,5), Danskoj (27,9), Bugarskoj (29,9), Irskoj (32,9), Švedskoj (35,1) i Litvi (39,5 posto).
Dvanaest država članica imalo je omjere državnog duga veće od 60 posto BDP-a, a najviši su zabilježeni u Grčkoj (146,1 posto), Italiji (137,1), Francuskoj (115,6), Belgiji (107,9) i Španjolskoj (100,7 posto).
Pročitajte još:
U 2025. godini, omjer ukupnih državnih rashoda i BDP-a u eurozoni iznosio je 49,8 posto BDP-a, a omjer ukupnih državnih prihoda i BDP-a 46,9 posto. Brojke za EU iznosile su 49,5, odnosno 46,4 posto.
Omjeri državnih prihoda i rashoda povećali su se tako i u eurozoni i u EU u usporedbi s 2024. godinom.
