Geotermalna energija, koja je godinama bila na margini europske energetske politike, mogla bi uskoro dobiti znatno važniju ulogu u Europskoj uniji, a Hrvatska se pritom nameće kao jedna od zemalja koja iz takvog zaokreta može najviše dobiti.
Na konferenciji o geotermalnim projektima u Hrvatskoj i EU-u u petak je poručeno da Europska komisija priprema prvi poseban akcijski plan za taj sektor, dok se u Hrvatskoj paralelno radi na novom zakonskom okviru.
Zastupnik u Europskom parlamentu Davor Ivo Stier, jedan od inicijatora Europskog plana za geotermalnu energiju, rekao je da je Europska komisija dala pisano obećanje da će sredinom svibnja, u sklopu strategije za grijanje i hlađenje, prvi put predstaviti zaseban akcijski plan za geotermalnu energiju.
Po njegovim riječima, to je važno jer strateški dokument otvara prostor za ozbiljnije planiranje europskog proračuna i budućih ulaganja.
Stier smatra da je geotermalna energija u Europi dugo bila podcijenjena, iako se polovica ukupne energije u Uniji troši upravo na grijanje i hlađenje. U vremenu trajnih geopolitičkih i energetskih poremećaja, Europa će, upozorio je, morati proizvoditi više vlastite energije, a geotermalni izvori mogu biti važan dio tog odgovora, osobito u državama koje za to imaju povoljne geološke uvjete.
Hrvatska pritom vidi priliku da vlastite potencijale iskoristi sustavnije nego dosad. Načelnica Sektora za naftno rudarstvo i geotermalne vode za energetske svrhe u Ministarstvu gospodarstva Jadranka Leško najavila je skoro donošenje novog zakona koji bi trebao cjelovito urediti područje geotermalne energije. Istaknula je da se u tom propisu očekuje niz novosti, a cilj je stvoriti jasniji okvir za razvoj projekata.
Leško je naglasila da svaki projekt istraživanja i eksploatacije geotermalnih izvora nosi određene izazove, uključujući i ekološke, ali smatra da se dugoročna korist ne može zanemariti. Po njezinoj ocjeni, geotermalni projekti na početku traže skupu tehnologiju i višegodišnje ulaganje, no nakon toga mogu desetljećima osiguravati stabilan i domaći izvor energije.
Kad je riječ o financiranju, iz Ministarstva poručuju da je početna istražna faza i dalje previše rizična da bi se rutinski subvencionirala, budući da postoji mogućnost da uložen novac ne rezultira iskoristivim nalazištem. Ipak, očekuje se da bi europski akcijski plan mogao otvoriti prostor i za neku vrstu potpore upravo tom prvom, najrizičnijem koraku. Jednom kada bušotina potvrdi odgovarajuću količinu vode i dovoljnu temperaturu, projekt se već može smatrati zrelim za sufinanciranje.
Da geotermalni potencijal u Hrvatskoj nije tek teorija, pokazali su i podaci Agencije za ugljikovodike. Marica Balen navela je da su četiri uspješne istražne geotermalne bušotine u hrvatskim gradovima financirane novcem iz europskih fondova.
Pročitajte još:
Prema njezinim riječima, sve su pokazale zadovoljavajuću temperaturu i stabilan dotok, što ih čini pogodnima za toplinske sustave. Rezultati se kreću od 71 stupnja u Zaprešiću do više od 100 stupnjeva u Vinkovcima, što su razine dovoljne za učinkovito grijanje.
Istodobno je upozorila da ni ti projekti nisu prošli bez problema. Tijekom istraživanja pojavili su se izazovi vezani uz imovinsko-pravne odnose, tehnička ograničenja na lokacijama, pa i potrebu izmještanja bušotina zbog blizine radarskih sustava ili nepredviđenih karakteristika stijena.
