Od 1. srpnja pružanje dijela kriptousluga u Europskoj uniji više neće biti moguće bez odgovarajuće licence. Nova pravila donosi MiCA, prvi jedinstveni regulatorni okvir za kriptoimovinu na razini EU, koji bi trebao povećati sigurnost korisnika i uvesti više reda na tržište. Hrvatski Digital Assets među tvrtkama je koje su uspješno prošle zahtjevan proces licenciranja. Tim povodom razgovarali smo sa CEO-om Tomislavom Vajićem, CRO-om Tonijem Popovićem i Klarom Šunjić, specijalisticom za digitalni marketing Digital Assetsa o tome što MiCA mijenja za korisnike i industriju, koliko je složen bio put do licence te kakve perspektive vide za hrvatsko i europsko kriptotržište.
Digital Assets je upravo dobio MiCA licencu. Što se za vaše korisnike i poslovanje konkretno mijenja nakon dobivanja tog odobrenja?
Toni Popović: Za klijente, konkretna promjena je razina sigurnosti i transparentnosti koju sada možemo formalno garantirati. Licenca znači da smo prošli detaljnu regulatornu provjeru od strane HANFA-e i da naše poslovanje u cijelosti odgovara zahtjevima MiCA uredbe. Klijenti imaju pristup jasno definiranim pravima i obvezu naše transparentnosti oko naknada i rizika.
Za poslovanje, ušli smo u redoviti ciklus izvještavanja prema HANFA-i, s obvezom kontinuiranog upravljanja rizicima i redovitih internih provjera. Svaka materijalna promjena u poslovanju, bilo da se radi o novim uslugama, promjenama ključnih osoba ili outsourcinga, mora se prijaviti regulatoru unaprijed.
Koliko je zahtjevan bio proces dobivanja licence i što je bio najveći izazov tijekom tog procesa?
Toni Popović: Proces je bio zahtjevan i vremenski intenzivan. MiCA postavlja visoke standarde dokumentacije i unutarnje organizacije, pa smo morali uskladiti cijeli niz internih politika, procedura i tehničkih rješenja s regulatornim zahtjevima.
Najveći izazov bio je što MiCA kao relativno nova uredba na razini EU zahtijeva blisku i kontinuiranu koordinaciju s regulatorom, što je proces činilo zahtjevnijim nego kod ustaljenih regulatornih okvira.
Nakon 1. srpnja bez licence više neće biti moguće pružati određene kriptousluge. Što će se, po Vašem mišljenju, u praksi promijeniti poslije tog datuma, može li, primjerice, doći do određene konsolidacije tržišta?
Toni Popović: Nakon 1. srpnja subjekti koji nisu uspjeli ishoditi licencu više neće moći legalno pružati kripto usluge na tržištu EU. U praksi to znači da dio trenutnih sudionika na tržištu jednostavno prestaje s radom ili se povlači iz određenih jurisdikcija. Određena konsolidacija je vjerojatna i logična posljedica, no teško je sa sigurnošću predviđati dinamiku jer ovisi o tome koliko je sudionika u procesu licenciranja i u kojoj fazi se nalaze.
Ono što možemo sa sigurnošću reći jest da klijenti koji su do sada koristili usluge nelicenciranih pružatelja trebaju biti svjesni promjene i provjeriti status svog pružatelja.
Postoji li opasnost da regulacija, iako potrebna, uspori inovacije u kripto sektoru?
Toni Popović: To je legitimna napetost koja postoji u svakom reguliranom sektoru, i kripto nije iznimka. Regulacija nosi administrativno opterećenje koje posebno manjim i novijim subjektima može biti zahtjevno, i to ne treba zanemariti.
S druge strane, iskustvo pokazuje da dugoročno regulatorna jasnoća više pomaže inovacijama nego što ih koči. Institucionalni kapital, ozbiljni tehnološki partneri i šira baza klijenata dolaze u sektore gdje postoje jasna pravila igre. Divlji zapad možda izgleda slobodnije, ali odbija upravo one resurse koji omogućavaju ozbiljan razvoj.
MiCA je ambiciozan regulatorni okvir i sigurno nije savršen, ali stvara predvidivo okruženje za cijelu EU, što je za razvoj poslovanja zapravo prednost.
Općenito, kakvo je trenutno stanje kriptoindustrije u Hrvatskoj i regiji? Zaostajemo li za razvijenijim europskim tržištima ili držimo korak?
Klara Šunjić: Hrvatska je iznenađujuće dobro pozicionirana. HANFA je rano krenula u operacionalizaciju MiCA-e, imamo nekoliko ozbiljnih igrača na tržištu, a retail baza je aktivna i informirana. Po adopciji kriptovaluta per capita Hrvatska je u europskom prosjeku ili iznad njega, što nije zanemarivo za zemlju naše veličine.
U regiji je slika složenija. Susjedne zemlje koje nisu u EU, poput Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore, pažljivo prate kako se MiCA implementira jer će nužno morati slijediti sličan okvir ako žele ozbiljno raditi s EU klijentima. Slovenija je također aktivna. U tom kontekstu, Hrvatska bi mogla postati regionalno čvorište za usklađene kripto usluge, upravo zato što naše licence kroz EEA putovnicu vrijede u cijeloj EU.
U usporedbi s razvijenijim tržištima poput Njemačke, Francuske ili Nizozemske, u retail segmentu smo konkurentni. U institucionalnom dijelu još zaostajemo, ali to je ujedno i najveći prostor rasta, i to ne samo za nas nego za sve ozbiljne igrače u regiji.
Sada bih se nakratko vratio na Vaše početke – kako se rodila ideja za Digital Assets i Bitcoin Store?
Tomislav Vajić: Digital Assets osnovan je 2013. godine, što nas svrstava među prave pionire kripto industrije u Hrvatskoj. U to vrijeme na svjetskoj razini postojale su svega dvije burze, a kripto je bio izuzetno uska niša. Počeli smo s rudarenjem, a zatim smo razvili vlastitu burzu.
Ideja za Bitcoin Store rodila se iz prakse. Imali smo sve više upita od ljudi koji su čuli za Bitcoin i htjeli ga kupiti, ali nisu znali kako. Proces je tada bio izuzetno kompliciran, walleti nisu izgledali kao danas, a korisničko iskustvo je bilo daleko od intuitivnog. K tome, mnogi su imali gotovinu i nisu znali odakle krenuti.
Prepoznali smo tu potrebu i odlučili cijeli proces kupovine, prodaje, slanja i pohrane kriptovaluta učiniti dostupnim ljudima koji nemaju tehničko predznanje o računalima ili blockchainu, a žele posjedovati kriptovalute. To je bila osnovna ideja koja stoji iza Bitcoin Storea i koja je i danas aktualna.
Što biste izdvojili kao prekretnicu, neki prijelomni trenutak kada ste shvatili da gradite ozbiljan biznis?
Tomislav Vajić: Prekretnica je svakako bio “bull run” 2017. godine. To je bio trenutak kada smo jasno vidjeli da kripto prestaje biti niša za entuzijaste i da ima realan potencijal postati mainstream. Globalni volumeni su rasli iz godine u godinu, interes javnosti je eksplodirao, a mi smo već tada imali izgrađenu infrastrukturu i iskustvo koje drugi nisu imali. U tom trenutku smo shvatili da gradimo nešto što ima dugoročnu perspektivu.
Razvili ste i Bitcoin Store Wallet, prvu hrvatsku aplikaciju za trgovanje kriptovalutama. Zašto ste se odlučili razviti vlastito rješenje?
Tomislav Vajić: Odluka je bila logičan slijed razvoja. Imali smo web platformu koja je funkcionirala dobro, ali sve je bilo jasnije da klijenti žele pristup svom računu u bilo kojem trenutku, s bilo kojeg mjesta. Potražnja za mobilnim rješenjima je rasla, posebno kod klijenata koji trguju češće i kojima je bitno pratiti tržište u realnom vremenu.
Cijela industrija se kretala u tom smjeru, mobilno je postalo primarni kanal za gotovo sve financijske usluge, i nije imalo smisla ostati samo na webu. Odlučili smo razviti vlastito rješenje jer smo htjeli zadržati kontrolu nad korisničkim iskustvom i osigurati da aplikacija odgovara specifičnim potrebama naših klijenata.
Nakon slučajeva poput FTX-a i drugih velikih kripto kolapsa, kakvo je danas povjerenje korisnika vezano uz kriptovalute? Jesu li postali oprezniji, manje skloni kupovanju…?
Toni Popović: FTX je ostavio trag, i bilo bi neiskreno reći da nije. Korisnici su postali oprezniji, postavljaju više pitanja, više pažnje posvećuju tome tko čuva njihova sredstva i pod kojim uvjetima.
Važno je međutim naglasiti da FTX i slični slučajevi nisu problem kriptovaluta kao tehnologije, nego nereguliranih entiteta koji su imali slobodu upravljati kapitalom klijenata bez ikakvog nadzora. Kada ne postoji regulator koji provjerava, nitko ne jamči da se iza fasade ne skriva nešto sasvim drugo. Upravo to je argument zašto je regulatorni okvir poput MiCA-e toliko važan, jer takve situacije čini strukturalno nemoguće u reguliranom okruženju.
Sveprisutna tema u posljenje je vrijeme svakako umjetna inteligencija. Mijenja li AI kriptoindustriju i, ako je odgovor potvrdan, na koji način?
Klara Šunjić: AI svakako mijenja kripto industriju, i to na fundamentalnoj razini. Ono što je posebno zanimljivo jest kombinacija AI agenata i blockchaina. Blockchain je sustav bez dopuštenja, otvoren i transparentan, što ga čini prirodnim okruženjem za autonomne agente koji upravljaju kapitalom. Za razliku od tradicionalnih bankarskih sustava i burzi koji su zatvoreni i birokratski, blockchain agentima nudi infrastrukturu na kojoj mogu djelovati brzo i bez posrednika. Vidimo početke agentic ekonomije na blockchainu i uvjereni smo da će taj segment samo rasti.
No AI donosi i drugu stranu medalje. Prijevare su postale sofisticiranije, deepfake tehnologija se koristi za pokušaje zaobilaženja KYC procesa, phishing kampanje su naprednije i teže ih je prepoznati. To znači da moramo kontinuirano ulagati u obranu i pratiti razvoj prijetnji jednako pažljivo kao što pratimo prilike koje nova tehnologija donosi.
Kakve trendove u narednom razdoblju očekujete u kriptoindustriji? Kako u svjetskim okvirima tako i u Hrvatskoj.
Klara Šunjić: U narednom razdoblju očekujemo nekoliko jasnih trendova. Razvoj AI agenata i agentic ekonomije na blockchainu svakako je jedan od njih, o čemu smo već govorili.
Drugi veliki trend je rast stablecoina. Stablecoini kao sredstvo plaćanja i prijenosa kapitala imaju sve veću ulogu u globalnom financijskom sustavu, upravo zato što ne zahtijevaju posrednika. Market cap stablecoina raste svake godine i ne vidimo razlog zašto bi se taj trend usporio, pogotovo uz sve veću regulatornu jasnoću koji dolazi s MiCA-om i sličnim okvirima u drugim jurisdikcijama. Ono što posebno pratimo jest pitanje eurskih stablecoina. Trenutno tržištem i dalje dominiraju USD stablecoini, ali smatramo da eurski stablecoini imaju ogroman neiskorišten potencijal koji EU još uvijek nije dovoljno iskoristila.
Treći trend koji ne možemo zaobići je tokenizacija stvarnih imovina, tzv. RWA. Državne obveznice, nekretnine, investicijski fondovi, sve to se postupno seli na blockchain. Ono što je posebno zanimljivo jest da se u ovaj prostor uključuju i najveći tradicionalni financijski igrači poput BlackRocka.
Za Hrvatsku i regiju konkretno, vidim prostor za rast B2B usluga, custody za institucionalne klijente i integracije s tradicionalnim financijama. To su segmenti koji su do sada bili nepristupačni jer regulativa nije postojala.
I završno, koji su vam planovi za dalje?
Klara Šunjić: Prva stvar koju ćemo iskoristiti je MiCA putovnica, dakle mogućnost organskog ulaska na druga EU tržišta bez ponovnog prolaska kroz licencni proces u svakoj zemlji posebno. To je jedna od ključnih prednosti koje licenca donosi i namjeravamo je iskoristiti.
Istovremeno, radimo na proširenju vertikale usluga za postojeću klijentsku bazu. MiCA okvir nam otvara mogućnost da legitimno ponudimo proizvode koje do sada nismo mogli, od custody rješenja za pravne osobe do naprednije trgovinske funkcionalnosti. To su usluge za koje vidimo konkretan interes i na kojima aktivno radimo.
Dugoročno, gradimo arhitekturu koja bi nam omogućila i ulazak na tržišta izvan EU gdje regulatorni okviri tek sazrijevaju. Iskustvo koje smo stekli kroz MiCA proces smatramo konkurentskom prednošću upravo u tim sredinama.
Jedan odgovor
U narednom razdoblju očekujemo nekoliko jasnih trendova. Razvoj AI agenata i agentic ekonomije na blockchainu svakako je jedan od njih, o čemu smo već govorili. – Zanimljivo