Za svakih 10.000 eura u banci Europljani gube 294 eura kupovne moći

Europljani prosječno gube 294 eura kupovne moći za svakih 10.000 eura koje drže u banci, prema rezultatima studije koju je proveo Revolut.

Isto istraživanje otkrilo je, prenosi Euronews, da se čak 6,3 bilijuna eura nalazi na depozitima s niskim prinosom u 20 zemalja Europske unije.

Revolutov Europski indeks odljeva bogatstva nastao je kombiniranjem ankete provedene na 20.007 odraslih osoba u 20 država članica sa službenim podacima o depozitima i inflaciji. Slika koju prikazuje jest kontinent čija kućanstva postupno gube kupovnu moć dok istovremeno značajan dio svog novca drže na bankovnim računima.

U 12 od 20 tržišta uključenih u studiju prosječne jednogodišnje kamatne stope na depozite ne uspijevaju pratiti inflaciju.

U cijelom uzorku depoziti u prosjeku donose 2,76 posto, u odnosu na inflaciju od 2,94 posto. To znači da čak i štediše koje svoj novac drže na depozitima, u prosjeku, gube dio njegove realne vrijednosti.

Autori studije izdvojili su nekoliko razloga za takvo ponašanje. Dvije trećine ispitanika nikada nisu promijenile banku zbog bolje kamatne stope. Među njima 26 posto kaže da jednostavno preferira svoju postojeću banku, 18 posto smatra da je razlika zanemariva, dok 15 posto ne zna ni gdje tražiti bolje uvjete.

Gotovo polovica ispitanika, odnosno 46 posto, pogrešno procjenjuje svoje prinose prilagođene inflaciji, dok 19 posto nije svjesno da inflacija uopće utječe na njihov novac. Više od polovice koristi nekoliko financijskih aplikacija, a među njima 45 posto smatra da fragmentacija aktivno otežava ulaganje.

Da stvar bude gora, svaki peti Europljanin uopće nema ušteđevinu.

Gledano po regijama, srednja i istočna Europa suočavaju se s najvećim razlikama između inflacije i kamatnih stopa na depozite. Najveći jaz zabilježen je u Bugarskoj, gdje iznosi 2,3 postotna boda, zatim u Slovačkoj s 1,7 i Litvi s 1,3 postotna boda.

Ipak, interes za ulaganjem malih iznosa ondje je najveći, s 51 posto ispitanika i u Bugarskoj i u Rumunjskoj koji su spremni započeti ulagati.

Zapadna i južna Europa imaju najveće količine neiskorištenog novca, pri čemu prednjači Njemačka s 1,9 bilijuna eura, dok je u Francuskoj riječ o 588 milijardi eura.

Sjeverna Europa, pak, ima kamatne stope na depozite koje uglavnom odgovaraju inflaciji, ali najslabiju svijest o njezinu utjecaju. Manje od 40 posto ispitanika u Danskoj i Švedskoj razumije kako inflacija utječe na dugoročnu vrijednost njihova novca.

Slična je situacija i u Hrvatskoj. Prema podacima HNB-a, kamatne stope na nove oročene depozite kućanstava u 2026. kreću se oko 1,5 posto, dok inflacija ostaje viša, što znači da i hrvatski štediše teško čuvaju realnu vrijednost novca.