Oxford Economics napravio je listu 100 najboljih gradova za život na kojoj, očekivano, dominiraju europski i američki, zauzevši čak 78 mjesta.
Rangiranje vrednuje koliko najveći svjetski gradovi uspješno objedinjuju gospodarske prilike, kvalitetu života, dostupnost kvalificirane radne snage, otpornost na klimatske i druge ekološke rizike te stabilno upravljanje.
Čelnu poziciju zauzeo je New York, ispred Londona, Pariza i, pomalo neočekivano, Seattlea.
U deset najboljih “boje starog kontinenta brane” još Dublin na šestom i Zurich na desetom mjestu, dok je američkih gradova pet; uz navedene tu su još i peti San Francisco te Boston i San Jose na sedmoj i osmoj poziciji.
Jedini predstavnik Azije u TOP 10 je Tokio koji je deveti.
“U SAD-u visoki plasman gradova ponajprije proizlazi iz snažnih rezultata u kategorijama gospodarstva i ljudskog kapitala. U Europi je, međutim, ključna prednost u kvaliteti života, okolišu i upravljanju”, smatra Liam Sides, direktor gradskih usluga u Oxford Economicsu.
Za one kojima su prioritet kvaliteta života, ekološka održivost i stabilno upravljanje, među vodećim gradovima posebno se izdvajaju oni europski. Pariz je ostvario osobito dobre rezultate u kategoriji kvalitete života, dok se Dublin istaknuo u području zaštite okoliša i upravljanja.
Upravljanje je bilo glavna prednost i Züricha i Osla, pri čemu je Oslo u toj kategoriji ostvario najvišu ocjenu među vodećim europskim i američkim gradovima.
Za tvrtke kojima su najvažniji gospodarska snaga i pristup kvalificiranim kadrovima, američki gradovi u pravilu imaju prednost. New York je ostvario maksimalnu ocjenu indeksa u kategoriji gospodarstva, dok su Seattle, San Francisco i San Jose također zabilježili vrlo visoke rezultate.
Los Angeles je pritom spojio snažan gospodarski rezultat s razmjerno visokom ocjenom kvalitete života.
London je iznimka među europskim gradovima: ostvario je najvišu ocjenu u kategoriji ljudskog kapitala u cijelom indeksu, što odražava snagu njegovih sveučilišta, poslovnog okruženja i sposobnost privlačenja kvalificiranih radnika. S druge strane, kvaliteta života bila je njegova najslabije ocijenjena kategorija, s rezultatom od 77 bodova.
Pročitajte još:
Ipak, Europa i SAD dijele jedan velik problem: priuštivost stanovanja. U izvješću stoji kako se London, Dublin i New York “i dalje teško nose s visokim troškovima stanovanja”, što se odražava na njihove rezultate u kategoriji kvalitete života unatoč visokim prihodima.
Gradovi s pristupačnijim troškovima stanovanja mogli bi steći konkurentsku prednost ako uspiju spojiti rast prihoda s manjim izdacima za stanovanje. Toulouse je, primjerice, privukao dio radne snage iz Pariza, među ostalim i zahvaljujući povoljnijim troškovima života.
