Hrvatska bi ukidanjem nižih stopa i izuzeća mogla sniziti PDV s 25 na 19,6 posto

Uklanjanje različitih stopa i izuzeća u prihodima od poreza (PDV) na dodanu vrijednost u Europskoj uniji (EU) moglo bi donijeti prihode od 773,5 milijardi eura, odnosno povećati prihode od PDV-a u zemljama članicama za jednu trećinu. Također, to bi u prosjeku dovelo do smanjenja standardne stope PDV-a u EU-u za 5,7 postotnih bodova na 15,4 posto.  

To su rezultati analize koju je proveo američki porezni think-tank Tax Foundation.

Istraživanje navodi da su glavni razlog manjih prihoda u području PDV-a niže stope i izuzeća, iako se Europska komisija usredotočuje na poboljšanje prikupljanja PDV-a kroz smanjenje poreznih prevara i jačanje ispunjavanja poreznih obveza. Prihodi od jedinstvene stope bi, navodi Tax Foundation, bili šest puta veći od gubitaka zbog neispunjavanja sadašnjih poreznih obveza.

U 2024. zemlje članice su od PDV-a prikupile 20,7 posto od ukupnih poreznih prihoda. U Estoniji i Latviji udio je bio veći od 27 posto, dok je u Italiji bio 15,4 posto te u Belgiji 14,5 posto.

Donositelji odluka opravdavaju niže stope i izuzeća promicanjem potrošnje određenih dobara i usluga ili kao mjeru ublažavanja nejednakosti, odnosno ostvarivanja nekih drugih ciljeva politika.

“No, izuzeća i smanjenje stope su loša politika jer iskrivljavaju potrošačke obrasce, neučinkovito isporučuju porezne benefite, dodaju složenost za poslovni sektor i smanjuju porezne prihode prisiljavajući vlade da se oslanjaju na ekonomski manje učinkovite izvore prihoda”, ocjenjuju stručnjaci think-tanka Tax Foundation.

U 2024. je prosječan manjak u neprikupljenim prihodima od PDV-a u EU iznosio 27,1 posto od čega se 12 postotnih bodova odnosi na smanjene stope, a 15 postotnih bodova na izuzeća.

Gubitak u neostvarenim prihodima je manji u zemljama koje imaju manje nižih stopa kao što su Danska, Estonija, Latvija, Bugarska i Litva. Oprečni su primjeri Poljska, Grčka, Irska, Austrija, Italija i Španjolska.

U Hrvatskoj, osim standardne stope od 25 posto, postoje snižene stope od 13 i pet posto te izuzeća.

U EU od 12 postotnih bodova u gubitku prihoda zbog smanjenih stopa najveći doprinos od 4,7 postotnih bodova daju hrana i poljoprivredni proizvodi.

U Hrvatskoj se zbog smanjenih stopa na hranu, lijekove, turističke usluge, energiju i još neke proizvode kao knjige izgubi 15,4 posto od potencijalnih prihoda u slučaju jedinstvene stope. Najveći se udio u tome odnosi na hranu s 5,5 postotnih bodova.

Što se hrane tiče, najveću brojku ima Poljska gdje se zbog smanjenih stopa u tom segmentu gubi 10,3 postotna boda u ukupnoj brojci gubitka od 18,7 posto.

U sektoru turizma najviše se zbog manjih stopa gubi u Portugalu, na Cipru, u Španjolskoj, Austriji, Grčkoj i Hrvatskoj. U Hrvatskoj je to 4,2 postotna boda u ukupnom spomenutom gubitku od 15,4 posto.

Od ukupnog gubitka prihoda na smanjenje stope i izuzeća najviše je u EU bila pogođena državna blagajna u Španjolskoj, a zatim u Grčkoj, Irskoj, Poljskoj i Italiji. U tim zemljama gubitak je iznad 30 posto od potencijalnih prihoda. Najmanje gube proračuni u Bugarskoj, Danskoj, Latviji i Litvi, odnosno između 10,2 i 15,5 posto.

Naravno, jedinstvena stopa bi dovela donositelje odluka do mogućnosti, odnosno izbora, da snize tu stopu ili prikupe veće prihode.

Najviše bi prihodi porasli u spomenutim zemljama, predvođenim Španjolskom, koje sada gube više od 30 posto potencijalnih prihoda.

Kao alternativu, te bi zemlje mogle smanjiti opću stopu PDV-a za više od osam postotnih bodova. Najmanje bi opća stopa pala na Malti, u Latviji, Rumunjskoj, Danskoj, Estoniji i Bugarskoj, za manje od četiri postotna boda.

Hrvatska bi ukidanjem nižih stopa i izuzeća bila u mogućnosti sniziti opću stopu s 25 na 19,6 posto. U Sloveniji bi ona mogla pasti s 22 na 15,5 posto, a u Njemačkoj s 19 na 14,1 posto.

Hrvatska trenutačno, zajedno s Danskom i Švedskom, ima drugu najveću opću stopu PDV-a u EU od 25 posto. U Mađarskoj je 27 posto.