Hrvatska među zemljama EU-a gdje se porezni gubitak može prenositi pet godina

Mnoge tvrtke imaju investicijske planove kojima su profili rizičnosti bitno različiti i funkcioniraju u sektorima gdje poslovni ciklusi znaju nositi izražene fluktuacije u prihodima i dobiti, pa je mogućnost prijenosa poreznih gubitaka za smanjenje porezne osnovice važan element koji pomaže poduzetnicima da uravnoteže rizik i obveze.

Porezni gubitak predstavlja situaciju u kojoj troškovi i rashodi poduzetnika premašuju prihode tijekom određenog poreznog razdoblja. Drugim riječima, poduzetnik ili tvrtka ostvaruju gubitak u poslovanju, koji se može priznati za porezne svrhe.

Taj se gubitak računa kao razlika između prihoda i priznatih rashoda i može se koristiti za smanjenje oporezivog dohotka u budućim ili ranijim godinama, ovisno o važećem poreznom okviru u pojedinoj zemlji.

Kako u analizi navodi think-tank Tax Foundation, idealno bi bilo da je prijenos poreznih gubitaka moguć na neograničen broj godina tako da se tvrtka oporezuje temeljem prosječne profitabilnosti tijekom vremena. Neke zemlje upravo dopuštaju takvu mogućnost, no neke, a među njima je i Hrvatska, imaju vremenska ograničenja. Osim toga, samo u nekim zemljama je moguće prenošenje u ranija razdoblja.

Analizirano je 35 europskih zemalja i 19 među njima dopušta da se porezni gubici prenose na neograničen broj godina u budućnost.

Od ostalih 16 zemalja najvelikodušniji vremenski okvir nudi Luksemburg gdje je prijenos moguć u razdoblju od 17 godina.

Finska i Island su postavili ograničenje na 10 godina, a Švicarska i Cipar na sedam.

Hrvatska, Slovenija, Bugarska, Češka, Grčka, Mađarska, Poljska, Rumunjska, Slovačka, Moldavija i Turska omogućuju razdoblje od pet godina.

SAD također omogućava prijenos na neograničen broj godina, no porezni odbitak limitira na 80 posto oporezivog prihoda.

Porezni gubitak se Iskorištava za umanjenje osnovice poreza na dobitak tekućeg poreznog razdoblja. Porezna osnovica smanjuje se najprije za gubitak starijeg datuma, a porezni gubitak se ne knjiži već služi samo za izračun osnovice poreza na dobit.

Tako, primjerice, u Hrvatskoj najraniji porezni gubitak koji se može iskoristiti u prijavi poreza na dobit za 2026. godinu je porezni gubitak iskazan za 2021. godinu.

Europske su zemlje bitno restriktivnije kad je riječ o prenošenju poreznog gubitka na ranije razdoblje uspješnog poslovanja.

Samo devet od 35 zemalja to dopušta, a Hrvatska nije među njima.

Estonija, Gruzija i Latvija ne postavljaju nikakvo vremensko ograničenje ni za prenošenje gubitka u prethodne poslovne godine.

Francuska, Irska, Nizozemska i Ujedinjeno Kraljevstvo dopuštaju prenošenje unatrag na jednu godinu, Švedska na jednu i pol, a Njemačka i Češka na dvije godine.

Osim vremenskih ograničenja neke zemlje nameću i ograničenje na smanjenje porezne obveze. Tako u Nizozemskoj gubici veći od milijun eura mogu biti odbijeni samo do razine od 50 posto oporezivog prihoda u datoj obračunskoj godini.

Inače, Slovenija je donedavno također imala neograničen broj godina za prijenos poreznog gubitka, ali se od 2025. to svelo na pet godina.

Švicarska će od 2028. povećati broj godina na 10 za prijenos gubitka u buduća obračunska razdoblja, a Njemačka će od te godine sniziti razinu odbitka sa 70 na 60 posto oporezivog prihoda.