Hrvatska ima najmanji postotak mladih u EU koji rano napuštaju školovanje

Europska unija (EU) je postavila cilj da udio osoba koje rano napuštaju obrazovni sustav, odnosno nakon završetka obveznog školovanja, bude što manji i ne prelazi devet posto na kraju ovog desetljeća.

Dobra je vijest da je EU već nadomak toga cilja jer je u prošloj godini takvih mladih osoba u obrazovnom sustavu bilo 9,1 posto. No, uočljive su razlike među zemljama članicama, kao i između spolova te područja u kojemu stanovništvo živi.

Dakle, tih 9,1 posto se odnosi na udio mladih u dobi između 18 i 24 godine koji su odustali od školovanja na kraju obvezatnog ciklusa obrazovanja.

Pritom je udio mladih muškaraca u njihovom ukupnom broju u toj dobi iznosio 10,6 posto, dakle praktično svaki deseti. Broj mladih žena koje su odustale od školovanja iznosio je 7,5 posto ukupnog broja djevojaka u dobi od 18 do 24 godine.

Ono što je nama sigurno najzanimljivije je da je postotak mladih koji rano odustaju od školovanja bio najmanji u Hrvatskoj, tek 2,1 posto. Najveću stopu od 15,5 posto imala je Rumunjska.

Osim Hrvatske niske stope imale su Grčka, Irska i Poljska i svugdje je bio niži četiri posto ili niže. Peta u tom poretku je Slovenija gdje je stopa iznosila 5,5 posto.

Deset godina ranije postotak u Hrvatskoj je bio 2,7 posto, a na razini EU-a 11 posto. Zanimljivo je da je u Sloveniji povećana brojka s pet posto iz 2015. godine.

Osim Rumunjske visoke stope ranog napuštanja školovanja imaju Njemačka od 13,1 posto te Španjolska od 12,8 posto.

U biti 17 zemalja EU-a je već doseglo ciljanu stopu koja treba biti niža od devet posto.

Kad se pogleda koje su zemlje ostvarile najveći napredak u zadnjih 10 godina, najbolji posao odradila je Malta koja je smanjila neslavnu stopu za 7,7 postotnih bodova na sadašnjih 8,6 posto.

Portugal i Španjolska su također napravile dobar napredak smanjivši broj mladih osoba koje rano napuste školovanje za 7,4, odnosno 7,2 postotna boda. Prije 10 godina, dakle, svaka peta mlada osoba u Španjolskoj napuštala je školu čim je završilo obvezatno obrazovanje.

Nažalost, u pet zemalja stopa se povećala. Već smo spomenuli Sloveniju, a još su to slučajevi Cipra, Njemačke, Austrije i Litve. Pritom je na Cipru, u Njemačkoj i Austriji povećanje veće od 2,5 postotna boda.

U gotovo svim zemljama veći je broj muških koji rano odustanu od školovanja. Iznimke su jedino Rumunjska i Bugarska.

Naročito su u tom smislu istaknute razlike među spolovima u Španjolskoj, Latviji, Sloveniji i na Malti. U Španjolskoj je razlika 6,4 postotna boda, a u Sloveniji 5,2.

Češka je pak jedina zemlja gdje je broj mladih muškaraca i cura koji odustanu od školovanja praktično podjednak.

Naravno da se takve osobe suočavaju s ozbiljnim problemima kada žele naći posao. Na razini EU-a 46,2 posto onih koji su rano napustili obrazovni sustav imalo je posao dok ih 30,8 posto nije radilo premda je to htjelo. Čak 23,1 posto niti je radilo niti je htjelo tražiti posao.

Nije nebitno ni gdje živi mlada osoba koja rano napušta školovanje. Najmanji ih je postotak bio u gradovima, a iznosio je osam posto. U manjim gradovima ili predgrađima taj udio se penje na 10,1 posto. U ruralnim područjima on iznosi 9,6 posto.