U Hrvatskoj vrlo malo mladih radi i studira, najviše to rade Nizozemci

Četvrtina mladih Europljana, pokazuju podaci za 2024. godinu, radilo je istodobno se školujući, a najveći broj takvih osoba u dobi između 15 i 29 godina imala je Nizozemska.

Precizno rečeno, 25,4 posto mladih u Europskoj uniji (EU) je imalo neki posao dok se formalno obrazovalo. S druge strane, 71,4 posto njih bilo je izvan tržišta rada, a 3,2 posto je uz školovanje bilo raspoloživo za rad ili je aktivno tražilo zaposlenje.

Nizozemska je, prema Eurostatu, imala čak 74,3 posto mladih osoba koje studiraju i rade. Danska je na drugom mjestu s brojkom od 56,4 posto, a treća je Njemačka sa 45,8 posto. Rumunjska, Grčka i Hrvatska su zemlje u kojima je bio najmanji udio mladih ljudi koji se školuju i istodobno rade.

U Rumunjskoj to je bilo 2,4 posto, u Grčkoj šest posto te u Hrvatskoj 6,4 posto.

Jednako tako Hrvatska je bila nisko na ljestvici onih koji su se školovali i istodobno tražili posao. Najveći postotak takvih mladih osoba imala je Švedska, i to 14,1 posto. Druga je bila Finska s 10 posto, a treća Danska s 9,6 posto.

Rumunjska je i u tom segmentu na dnu s 0,6 posto. U Hrvatskoj, Češkoj i Mađarskoj pak tek je 0,8 posto mladih ljudi koji su se školovali tražilo neko zaposlenje.

U Hrvatskoj je, dakle, 92,8 posto mladih koji se školuju izvan tržišta rada. U Njemačkoj je takvih 52 posto, u Francuskoj 72,4 posto, u Italiji 92,3 posto te u Španjolskoj 79,1 posto.

U susjednoj Sloveniji 26 posto mladih koji su se školovali istodobno je i radilo, 2,9 posto je bilo nezaposleno i tražilo posao te 71,1 posto ih je bilo izvan tržišta rada.

Zanimljiv je slučaj Islanda gdje čak 72,8 posto mladih osoba studira i radi, otprilike kao u Nizozemskoj. U Švicarskoj i Norveškoj brojke su također dosta visoke, odnosno 58,1 te 54,1 posto.

U dobnoj skupini od 15 do 19 godina u EU 74,4 posto djevojaka i 70,4 posto mladića ostaju potpuno izvan tržišta rada, odnosno ne spadaju u raspoloživi radni potencijal dok se školuju.

Kako rastu taj postotak pada, pa tako kod onih u dobi između 20 i 24 godine udio osoba izvan tržišta rada pada na 30,9 posto za žene i 24,8 posto za muškarce. Drugim riječima, u toj je skupini veća integracija u tržište rada uz obrazovne aktivnosti.

Postotak zaposlenih mladih ljudi u toj dobi, iako se istodobno školuju, bio je 19,6 kod žena i 17 posto kod muškaraca.

Konačno, u skupini od 25 do 29 godina udio žena koje nisu na tržištu rada i izvan su formalnog sustava obrazovanja iznosio je 16,2 posto, a kod muškaraca to je bilo 6,9 posto. Zaposlenost je u slučaju žena u toj kategoriji bila 62 posto te kod muškaraca 71,9 posto.

Podaci ukazuju da je kod žena prisutnija tendencija sudjelovanja u formalnom procesu obrazovanja no kod muškaraca. No, kada se ne obrazuju manje je vjerojatno da će biti zaposlene ili tražiti posao.