Bruxelles uvodi posebne ovlasti za slučaj krize s proizvodnjom i nabavom čipova

Europska unija (EU) priprema posebne izvanredne ovlasti za intervenciju u europskim dobavnim lancima za čipove u slučaju krizne situacije, odnosno manjka u opskrbi, a to uključuje i mogućnost prisiljavanja tvrtki da ne poštuju postojeće ugovorene isporuke.

Nacrt novog zakona o čipovima, u koji je uvid imao Financial Times, također sadrži odredbu o mogućnosti zajedničke nabave kako bi se povećala pregovaračka moć EU-a.

U kontekstu trgovinskih napetosti između Kine i SAD-a u EU su narasli strahovi da bi poluvodiči mogli postati sredstvo ekonomske prisile što je dodatno naglašeno europskom ovisnošću o tajvanskim čipovima.

Rizici su jasno došli do izražaja protekle godine kada je nizozemska vlada preuzela nadzor nad proizvođačem čipova Nexperiom, tvrtkom u kineskom vlasništvu, zbog zabrinutosti da vlasnik namjerava preseliti proizvodnju i imovinu izvan Europe.

Tada je pritjecanje čipova iz dijela tvrtke u Kini snažno usporilo što je prisililo neke europske proizvođače automobila da smanje proizvodnju.

Bruxelles bi prijedlog zakona o čipovima trebao predstaviti idući tjedan.

Čipovi su važni za više sektora kao što su obrana, medicinska oprema ili digitalna infrastruktura.

U slučaju krize Europska bi komisija mogla nametnuti kaznu do 300 tisuća eura tvrtkama koje ne dostave traženu informaciju o kapacitetu njihova dobavnog lanca. Također bi se proizvođače poluvodiča moglo prisiliti na nepoštivanje postojećih isporuka, odnosno na davanje prioriteta narudžbama koje se tiču proizvoda koji manjkaju na tržištu.

Pitanje mogućnosti zajedničke nabave bi trebalo spriječiti konkurenciju među zemljama članicama u slučaju ograničenih količina na tržištu. U tom bi slučaju Europska komisija djelovala kao središnji kupac za više zemalja kao što se događalo pri nabavi cjepiva tijekom pandemije.

Europska komisija nije htjela službeno komentirati sadržaj prijedloga zakona koji se nalazi u završnoj fazi razrade.

Zakon o čipovima predstavlja dio šireg napora da se smanji ovisnost EU-a o uvoznoj i posebice američkoj tehnologiji u području poluvodiča, računarstva u oblaku i umjetne inteligencije.

Bruxelles u nacrtu prijedloga priznaje da je EU gotovo potpuno ovisan o SAD-u i Aziji u nabavi najnaprednijih čipova. Trenutačno EU pokriva manje od 10 posto ukupne globalne proizvodnje poluvodiča.

Postojeći plan da do 2030. EU udvostruči svoj globalni tržišni udio u proizvodnji poluvodiča ne ostvaruje se željenim ritmom.

Tajvanska tvrtka TSMC proizvodi više od 90 posto najnaprednijih čipova na svijetu.

Geopolitičke napetosti, koje uključuju pitanje odnosa Pekinga i Tajvana, stalna su prijetnja, a svaki poremećaj može izazvati globalni manjak ključnih komponenti potrebnih za proizvodnju pametnih telefona, automobila, medicinske opreme ili za podatkovne centre umjetne inteligencije.