Elektrifikacija ZET-a: Nova punionica i 62 električna autobusa

Puštena je u pogon nova ZET-ova punionica električnih vozila u Podsusedu i predstavljena nova flota od 62 električna autobusa – dva projekta ukupne vrijednosti veće od 66 milijuna eura, od čega se 52,8 milijuna odnosi na bespovratna europska sredstva, a koji bi već od ponedjeljka trebali podići standard javnog prijevoza na području cijelog Zagreba.

Vrijednost izgradnje punionice iznosi više od 9,8 milijuna eura s PDV-om, od čega se oko 7,8 milijuna financira iz fondova Europske unije kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO), u suradnji s Ministarstvom gospodarstva te Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, a dva milijuna eura je iz proračuna Grada Zagreba. Vrijednost nabave nove flote električnih autobusa ZET-a iznosi gotovo 56,8 milijuna eura, od čega je 45,4 milijuna eura osigurano iz fondova EU-a kroz NPOO u suradnji s Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture, dok je 11,4 milijuna eura osigurano iz gradskog proračuna.

Nova punionica obuhvaća 67 dvostrukih punjača koji omogućuju istodobno punjenje do 134 električna autobusa, uz mogućnost budućeg povećanja kapaciteta, prenosi Hina. Projekt uključuje i izgradnju 20 kV rasklopišta, ugradnju ispravljačkih jedinica s pripadajućim punjačima, upravljačkog kontejnera te prateće elektroenergetske i građevinske infrastrukture.

Položena su gotovo 42 kilometra elektro-kabela, spojeno 4.800 električnih spojeva, postavljeno sedam trafostanica i asfaltirano 8.500 četvornih metara površine. Uspostavljen je i sustav pametnog upravljanja punjenjem koji omogućuje optimizaciju procesa punjenja, učinkovitije upravljanje energijom i analizu potrošnje električne energije.

Kada je riječ o novoj floti od 62 nova niskopodna električna autobusa – 30 ih je klasičnih, 26 zglobnih i šest mini, a isporučile su ih kompanije Man i Iveco. Prema riječima predsjednika Uprave ZET-a Marka Bogdanovića, autobusi su između ostalog opremljeni videonadzorom i USB priključcima za punjenje mobitela, kao i sustavom za brojanje putnika. Zglobni autobusi s jednim punjenjem mogu prijeći oko 450 kilometara, a mini oko 260 kilometara.

Bogdanović je na svečanosti u zagrebačkom Podsusedu rekao da je ovo revolucionarna i velika stvar te izuzetno važan trenutak za ZET, ujedno i najveća investicija u okvirima modernizacije te gradske tvrtke u posljednjih pet godina, koju nije bilo moguće realizirati bez suradnje velikog broja stručnjaka, institucija i tvrtki.

Zagrebački gradonačelnik, Tomislav Tomašević, je kazao da je danas povijesni dan za grad i ZET, s obzirom na to da se radi o najvećem iskoraku u elektrifikaciji javnog gradskog prijevoza u Hrvatskoj. Istaknuo je da će u ponedjeljak, s početkom školske godine i novog jesenskog voznog reda, sva 62 autobusa biti u prometu. S obzirom na to da je dnevno u upotrebi oko 300 autobusa, ovim potezom je petina cijele autobusne flote ZET-a elektrificirana.

Poručio je da ovo samo početak i da će se nastaviti s elektrifikacijom autobusne flote ZET-a, dodavši da će biti potrebne i još dvije lokacije za punjenje autobusa. “Cilj nam je da u sljedećih sedam do osam godina cijeli vozni park ZET-a bude elektrificiran”, rekao je Tomašević.

Ravnatelj uprave za energetiku Ministarstva gospodarstva, Željko Krevzelj, je rekao da ovakvi projekti pokazuju kako se strateške odluke i energetska politika Vlade pretvaraju u konkretna ulaganja i vidljive rezultate. Izjavio je da je Vlada kroz NPOO osigurala sredstva za modernizaciju i dekarbonizaciju javnog prijevoza, dok Ministarstvo gospodarstva u okviru svojih nadležnosti provodi ulaganja u infrastrukturu. Ono je tako širom Hrvatske podržalo ukupno 17 projekata, s dodijeljenih više od 25 milijuna eura bespovratnih sredstva, pri čemu je ZET-ov projekt punionice najveći pojedinačni.

Državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, Žarko Tušek, je rekao da je putem sufinanciranja iz NPOO-a diljem Hrvatske raspoređeno ukupno 206 električnih autobusa, od čega 62 u Zagreb. Poručio je i da je partnerstvo između njegovog ministarstva i Grada Zagreba te svih njegovih trgovačkih društava na uistinu visokoj razini, pri čemu strateški promišljaju razne razvojne projekte. Kao prioritet je spomenuo jačanje željezničke infrastrukture kako bi se dodatno oslobodio gradski promet, kao i izmještanje željeznice iz centra grada.